S dolaskom toplijih dana, klima-uređaji ponovo postaju sastavni dio svakodnevice. No, dok se svi raduju rashlađenom prostoru, mnogi zaboravljaju da upravo klima-uređaj, ako nije redovno čišćen, može postati ozbiljna prijetnja zdravlju.
Među najopasnijim rizicima koje prljava klima nosi je legionarska bolest – infekcija koju uzrokuje bakterija legionela, često prisutna upravo u sistemima za hlađenje.
Legionela se razvija u vodi, posebno u stajaćoj vodi koja se zadržava u dijelovima klima-uređaja poput kondenzacijskih cijevi, filtera i ovlaživača. Kada se klima uključi, sitne kapljice zaražene vode mogu dospjeti u zrak, a udisanjem tih čestica, bakterija ulazi u pluća. To se dešava tiho, bez upozorenja, a posljedice mogu biti ozbiljne.
Šta je zapravo legionarska bolest?
Riječ je o teškom obliku upale pluća, a prvi simptomi se obično javljaju 2 do 10 dana nakon izlaganja. Pojavljuju se visoka temperatura, zimica, glavobolja, bolovi u mišićima, malaksalost, mučnina i povraćanje. Kašalj je u početku suh, ali kasnije postaje produktivan, uz sve izraženije simptome respiratorne infekcije.
Najosjetljiviji su stariji ljudi, pušači, osobe sa hroničnim bolestima pluća, srca i bubrega, kao i oni s oslabljenim imunitetom. Bolest je tri puta češća kod muškaraca, a oporavak može trajati sedmicama. Iako se liječi antibioticima, komplikacije mogu zahvatiti i jetru, bubrege, probavni sistem i centralni nervni sistem.
Zbog toga stručnjaci svake godine apeluju da se klima-uređaji detaljno očiste prije početka ljetne sezone, jer je prevencija jedina pouzdana zaštita.
Kako klima postaje opasna po zdravlje?
Uređaji koji se mjesecima nisu koristili idealno su mjesto za razvoj plijesni, bakterija i mikroba. Filteri klima-uređaja dizajnirani su da skupljaju prašinu i čestice iz zraka, ali ako se ne čiste redovno, postaju zasićeni i više ne obavljaju svoju funkciju. Naprotiv, prljavi filteri šire kontaminirani zrak nazad u prostoriju.
Osim legionele, klima može izazvati i druge tegobe – od hroničnog kašlja, iritacije očiju i kože, do pogoršanja astme i alergijskih reakcija. Osobe koje često borave u klimatiziranim prostorijama, a osjećaju slabost, umor ili probleme sa disanjem, često i ne povezuju svoje tegobe sa zrakom koji udišu.
Redovno čišćenje kao obavezan korak zdravlja
Stručnjaci savjetuju da se klima-uređaj očisti barem jednom godišnje – idealno prije nego što se počne intenzivno koristiti. To podrazumijeva temeljito čišćenje i dezinfekciju i unutrašnje i vanjske jedinice, s posebnim fokusom na filtere, cijevi za odvod kondenzata i ventilacione otvore.
Prvo se uređaj mora isključiti iz struje, a zatim skinuti poklopac unutrašnje jedinice. Filteri se izvade i operu u toploj vodi uz dodatak blagog deterdženta, a potom potpuno osuše prije vraćanja. Preporučuje se da se filteri dezinficiraju posebnim sredstvima ili alkoholnim otopinama koje uništavaju bakterije i plijesan.
Vanjska jedinica takođe treba biti očišćena od prašine, lišća i nečistoća koje mogu ometati njen rad. Rešetke se ispiru vodom, a površine brišu krpom. Posebnu pažnju treba obratiti na cijevi za odvod kondenzata – one se često začepe, što može dovesti do zadržavanja vode i stvaranja legla bakterija.
Zrak mora biti čist kao i prostor
Nakon čišćenja, klima se uključuje radi provjere – zrak koji izlazi mora biti svjež, bez mirisa i bez neobičnih zvukova. Ukoliko klima ne radi pravilno, preporučuje se servisiranje od strane stručnog lica, jer kvarovi unutar sistema mogu proći nezapaženo, a potencijalno su opasni.
Prevencija je zdravlje
Ako u kući ili uredu boravi neko s respiratornim smetnjama, redovno čišćenje klima-uređaja nije samo preporuka – to je nužnost. Čist zrak je prvi uslov zdravog prostora, a uz to, dobro održavana klima troši manje struje, radi tiše i traje duže.
Na kraju, važno je napomenuti da prevencija bolesti kao što je legionarska ne počinje u bolnici – već kod kuće, uz jednostavne navike čišćenja i odgovornosti prema prostoru u kojem živimo i radimo.
Zato, prije nego što prvi put ove sezone pritisnete dugme na daljinskom, podsjetite se: čista klima nije luksuz, to je ulaganje u zdravlje.
Možda će vas zanimati: Hrvatska vraća obavezni vojni rok, u BiH o tome još nema ni govora
