30.5 C
Tuzla
22.07.2024.

Kome je u interesu izolacija Tuzle: Nestala 4,5 miliona KM za brzu cestu do Sarajeva?!

Dvije najveće privredne regije u Bosni i Hercegovini, sarajevsku i tuzlansku, koje ujedno, kada je riječ o javnim prihodima, najviše pune budžete, do daljnjeg će povezivati aktuelna dionica magistralnog puta M18, koja Sarajevo i Tuzlu spaja preko Semizovca, Olova i Kladnja.

To je trenutno najkraća ruta između ova dva grada. No, da biste automobilom prevalili 122 kilometra ove dionice, trebaju vam, u idealnim uslovima, dva i po sata. Kamionima, šleperima i autobusima znatno duže.

Odluka Vlade FBiH

Iako je Vlada Federacije BiH 21. decembra 2023. donijela odluku o izradi glavnog projekta izgradnje brze ceste Sarajevo – Tuzla, za šta je izdvojeno 4,5 miliona KM, pola godine kasnije ovo je ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Zvaničnu potvrdu o tome Fokus je dobio iz Autocesta FBiH. Kako su naveli iz ovog javnog preduzeća, u Programu kapitalnih transfera javnim preduzećima, koji je objavljen u martu ove godine, nije utvrđen projekat brze ceste Sarajevo – Tuzla!

Iz Autocesta su nam kazali da su prilikom sačinjavanja Plana poslovanja za 2024. razmotrili da li navedeni projekat ispunjava uslove kako bi se moglo ići u aktivnosti raspisivanja tendera za ove namjene. Došli su do zaključka da ovaj projekat ne može ući u plan poslovanja za ovu godinu.

Pozvali su se, prije svega, na Transportnu strategiju FBiH za period 2015 – 2030. odnosno pripadajući akcioni plan u kojem nema projekta brze ceste Sarajevo – Tuzla. Nema ga, kažu, ni u Prostornom planu FBiH za period 2008 – 2028. koji je usvojio jedan dom u Parlamentu Federacije BiH. Dodali su da je saobraćajnica Sarajevo – Tuzla postojećim prostornim planom TK definisana kao magistralna cesta (dakle, u obliku u kojem sada postoji, op.a.), a ne kao brza cesta.

Fokus.ba i RTV Slon Tuzla zajedno su, tragom ovih informacija, istražili mogućnosti pokretanja s mrtve tačke ovog projekta odnosno boljeg povezivanja Sarajeva i Tuzle.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić, zajedno s kolegicom Mirjanom Marinković-Lepić, prošle godine predložio je amandman na budžet koji podrazumijeva pet miliona KM za izradu projekta izgradnje brze ceste Sarajevo – Tuzla. Upravo zahvaljujući tom amandmanu, Vlada je i donijela odluku o izradi glavnog projekta izgradnje brze ceste Sarajevo – Tuzla.

Najjači privredni centri

Admir Čavalić

– Smatrao sam da će nešto biti od toga. I dan-danas postoji budžetska stavka u aktuelnom budžetu za 2024. godinu, ali s nula KM. Ta sredstva su negdje preusmjerena. Vjerovatno će ta budžetska stavka nestati sljedeće godine kako se, uslovno kazano, bude čistio budžet. To je porazno! Riječ je o dva kantona koji čine suštinu ekonomskog prostora FBiH, dva ekonomski najjača kantona. To nije dobro. Ne samo za ova dva kantona i njihove građane nego i za BiH u cjelini. Zašto? Pa ta dva najjača privredna centra sinergijom stvaraju pozitivne efekte za čitavu BiH – kazao nam je Čavalić.

Komentirajući porazni odgovor iz Autocesta FBiH, Čavalić to objašnjava činjenicom kako ovaj projekat nije u fokusu federalne politike u cjelini.

– Ako posmatrate federalnu politiku kroz prizmu cestogradnje, vidjet ćete da su ključni KS i HNK. Imate i onaj dio prema Zenici. Dakle, ciljevi su izlaz prema moru i izlaz prema EU, ali se pri tome veoma zanemaruje sjeveroistočni dio BiH i tu upravo spada TK – rekao je Čavalić.

Naša ekipa u proteklom periodu provozala se Centrotransovom linijom Sarajevo – Tuzla. Kamera je na pojedinim dijelovima ove dionice rijetko kada tokom vožnje bila stabilna, što dovoljno govori o kvalitetu same ceste.

Edin Muslić

– Redovno obavljamo liniju Sarajevo – Tuzla. Put je prilično loš. Ima mnogo rupa, krivina. Nekada je putnicima muka. Evo, vidite kako zvoni u autobusu. Kao da idemo po makadamu. Ima puno i saobraćajnih nezgoda. Vozim dugi niz godina. Vozio sam i kamione. Kada siđete s autoputa na ovaj put, više se slomite, nego da vozite do Slovenije – priča nam Edin Muslić, vozač Centrotransa, dok se vozimo ovom dionicom.

Strategije i planovi

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, naglašava da je od prijeke potrebe izgradnja brze ceste Sarajevo – Tuzla s obzirom na dvije snažne industrijske regije.

Mirsad Jašarspahić

– Mi u Privrednoj komori FBiH posmatramo rejone u smislu privrednog kretanja, koliko ima proizvodnih kapaciteta, ko, šta i gdje prevozi itd. Znači, jedna od najznačajnijih putnih komunikacija u privrednom, idustrijskom smislu, jeste potez Tuzla – Sarajevo. Uvijek se strategije, planovi i projekti donose na osnovu najzahtjevnijih regija, i to ne samo na osnovu mjerenja prometa – kazao nam je Jašarspahić.

Fokus.ba je još u martu ukazao na činjenicu da od brze ceste Sarajevo – Tuzla vjerovatno ništa neće biti, čime je javnost dodatno animirana. U proteklom periodu se o problemu putne izoliranosti TK razgovaralo u nekim stručnim krugovima, a na konferenciji koja je planirana 10. i 11. juna u Tuzli o ovome bi svoje stavove trebali iznijeti i državni i federalni ministri, kao i sam premijer Nermin Nikšić.

 

Selim Bešlagić, član Tuzlanskog akademskog kluba, kazao nam je da se još 2016. godine u Parlamentu Federacije BiH usvajao strateški razvoj infrastrukture koji je stvari izveo na čistac, i to negativno po Tuzlanski kanton.

Selim Bešlagić

– U njemu nemate nijednog puta ni autoputa koji je dobio terminske planove izgradnje u Tuzlanskom kantonu. Ko je to usvojio? Zastupnici u Parlamentu. Koliko naših ima? Oko 30. Prema tome, nisu dali nijednu primjedbu. Mi želimo pokrenuti ovo pitanje da se napravi jedna sinergija u TK, bez razlike koje su stranke u pitanju u Parlamentu FBiH. Strategija TK mora biti jedinstveni stav naših zastupnika i ljudi u vlasti – rekao je Bešlagić.

Safet Husanović, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Tuzlanskog akademskog kluba ističe da nisu tačne tvrdnje kako nema novaca za realizaciju projekta poput brze ceste Sarajevo – Tuzla.

Safet Husanović

– Postoji više načina finansiranja. Jedna se odnosi na prihode iz budžeta. Samo iz našeg kantona u federalni budžet ide 200 miliona KM godišnje. Tu su onda i krediti, kako FBiH tako kantona, tako i gradova… Tu je i međunarodna zajednica, kao naprimjer EBRD i druge međunarodne finansijske institucije. Pare nisu problem, problem je što mi šutimo – kazao je Husanović.

Putevi stari 50 godina

Još jedan apsurd kada je riječ o finansijskom doprinosu TK budžetima u BiH, a koji zauzvrat nije dobio ni metra brze ceste odnosno autoputa.

Prema izračunu Tuzlanskog akademskog kluba, u TK je registrovana osmina svih motornih vozila u BiH. U 2023. bilo je ukupno 1.184.758 registrovanih vozila. Također, građani TK u budžet na godišnjem nivou izdvajaju 160 miliona KM za namjene održavanja postojećih puteva i izgradnju novih.

Zlatko Kovačević, univerzitetski profesor, kaže da su putevi stari više od 50 godina.

Zlatko Kovačević

– Oni su u lošem stanju. Više od dvije trećine tih puteva je u takvom stanju da traži neophodnu intervenciju, rekonstrukciju itd. Gustina puteva tog nivoa u BiH je 4,1 metar na kvadratnom kilometru. To je na začelju okruženja. Međutim, još lošiji od takvog stanja je upravo TK. U Tuzli imamo nulu – zaključuje profesor Kovačević.

Dokle će vozači iz Tuzle, pitaju iz Tuzlanskog akademskog kluba, na putu dužine 60 kilometara do Doboja, trebati više od sat i 20 minuta vožnje, na putu do Orašja, dužine 75 kilometara, također više od sat i 20 minuta, a do Sarajeva više od 150 minuta vožnje.

Iz Autocesta FBiH su, odgovarajući na naš upit, naveli kako u okviru svojih nadležnosti provode aktivnosti na pripremi za gradnju dionice Orašje – Tuzla (dionica Maoča – Tuzla, u dužini od osam kilometara, a koja će biti u sastavnom dijelu budućeg autoputa Sarajevo – Beograd. U toku su, naveli su nam, izrada glavnog projekta, zatim odgovarajućih studija, kao i otkup zemljišta na ovoj trasi.

(Autori: A. DUČIĆ/Fokus.ba i Adnan Ćebić /RTV Slon)

Vezane vijesti

TUZLA