Možete li zamisliti jedan dan bez telefona i društvenih mreža? Teško zar ne?
Procjenjuje se da društvene mreže danas koristi oko tri milijarde ljudi. Nasilje, zlostavljanje, prijetnje i ucjene samo su dio opasnosti korištenja društvenih mreža. Porast prijava građana upravo na te slučajeve zabilježen je u Tuzlanskom kantonu.
„ Građani dobrovoljno stupaju u kontakte sa nepoznatim licima putem Instagrama i Messengera te im ustupaju svoje fotografije različitih, pa čak i eksplicitnih sadržaja, kao i podatke o sebi, nakon čega su bili izloženi različitim prijetnjama, iznudama i ucjenama da će njihove eksplicitne fotografije protivno njihovoj volji biti iznesene u javnost putem društvenih mreža, ukoliko im ne uplate određene novčane iznose“, saopšteno je iz Uprave policije MUP TK-a.
Ovakvi slučajevi mogu se riješiti uz pooštrene sanckije, tvrde stručnjaci, kojih nažalost u našoj državi još nema.
„ Prosto je nezamislivo da mi nemamo dovoljno uređen Zakonski sistem koji će kažnjavati ljude koji rade takve stvari, imamo neke pokušaje ali još uvijek nemamo Zakon koji će na grub način, represivno da djeluje prema tome“, rekao je za RTV Slon Vladimir Vasić, sociolog.
Nažalost, kaže Vasić, manipulacijama na društvenim mrežama su najviše podložni mladi ljudi.
„ Društvene mreže jesu u biti socijalne i stvorene za komunikaciju ali od mladih ljudi mogu da stvore asocijalne ljude. Jeste paradoksalno ali je to iz razloga jer mladi ljudi sve manje komuniciraju oči u oči“ , kaže Vasić.
Osim toga, kaže Vasić ljudi koji imaju popularnost na društvenim mrežama počeli su nametati novi sistem vrijednosti i obrazac ponašanja. Zbog toga smatra, da imaju više uticaja na odgoj djeteta od samih roditelja.
„ S te strane je jako teško roditeljima se nametnuti kao autoritet, da budu zanimljivi svojoj djeci, jer oni vide drugačije, nešto što je van okvira naše svakodnevnice i naše tradicije“, navodi Vasić.
S tim se slažu i psiholozi. Kažu, roditelji još nisu svjesni mogućih posljedica.
„ Negdje još uvijek roditelji ne shvataju opasnost tih društvenih mreža i mislim da oni misle da mogu to držati pod kontrolom“, istakla je Vahida Djedović, psihoterapeutkinja.
No, u praksi je potpuno drugačije. Djedović kaže da nas društvene mreže stalno podsjećaju na to da je slika koju stvaramo o sebi važnija od onoga što zapravo i jesmo.
„Najčešće se iza takvih lažnih predstava o sebi krije nesigurnost i duboka depresija i puno tih nerazjašnjenih emocionalnih situacija, a sve se to treba desiti u nekom djetinjstvu i u odnosu sa roditeljima, kada dijete ima pravi realan odnos sa roditeljima, onda neće nasjesti na lažni svijet društvenih mreža“, navodi Djedović.
Ono u čemu se struka slaže jeste da je potrebno više edukacije o pravilnom korištenju društvenih mreža, kako bi se moguće posljedice svele na najmanju moguću mjeru.
