Neobično hladno proljeće u Evropi obilježit će kraj marta i početak aprila, pokazuju najnoviji prognostički modeli koji ukazuju na dugotrajniji prodor hladnijeg zraka nad veći dio kontinenta.
Prema kartama anomalije temperature, gotovo cijela srednja, istočna i jugoistočna Evropa nalazi se u zoni nižih temperatura od prosjeka. Najizraženije odstupanje očekuje se upravo nad Balkanom, gdje bi temperature mogle biti i nekoliko stepeni ispod uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine.
U sedmici od kraja marta do početka aprila hladniji zrak širi se iz sjeveroistočne Evrope prema jugu, zahvatajući područje od Poljske i Ukrajine pa sve do Italije i Balkanskog poluotoka. Takav raspored sinoptičke situacije donosi stabilnije, ali osjetno hladnije vrijeme, uz povećan rizik od jutarnjih minusa.
Već u narednoj sedmici, početkom aprila, modeli dodatno potvrđuju nastavak ovog trenda. Hladan zrak zadržava se nad istokom i jugoistokom Evrope, dok zapadni dijelovi kontinenta bilježe toplije vrijeme. Granica između toplijeg i hladnijeg zraka prolazi upravo preko centralne Evrope, što znači da će Balkan i dalje ostati pod uticajem nižih temperatura.
Ovakve okolnosti povećavaju vjerovatnoću pojave kasnih proljetnih mrazeva, posebno u unutrašnjosti i kotlinama. To bi moglo predstavljati problem za poljoprivredu, naročito za voćarske kulture koje su već u fazi cvjetanja.
Na planinama se, uz pad temperature, očekuju i nove snježne padavine, što dodatno potvrđuje da stabilno i toplije proljeće još nije na vidiku. Iako kalendarski ulazimo u topliji dio godine, atmosferski obrasci trenutno ne podržavaju nagli porast temperatura.
Neobično hladno proljeće u Evropi tako bi moglo obilježiti i veći dio prve polovine aprila, uz česte prodore hladnog zraka i temperature koje će ostati ispod sezonskog prosjeka.
