28 C
Tuzla
27.05.2022.

“Opasna imena”: Holandska predstava o genocidu u Srebrenici po prvi put u BiH

Predstava „Opasna imena“, koja govori o 8.000 ubijenih u Srebrenici među kojima je i otac Alme Mustafić bit će izvedena po prvi put u Bosni i Hercegovini večeras, 09. maja, pred publikom u Narodnom pozorištu u Sarajevu. U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Mustafić, režiser i jedan od glumaca kažu da bi za svaku od žrtava iz Srebrenice morao postojati spomenik ili predstava jer je svako od njih priča za sebe, te govore o značaju njenog predstavljanja publici izvan BiH kako bi shvatili razvoj genocida i dešavanja iz jula 1995. godine.

Režiser Boy Jonkergouw kazao je da predstava, koja je napravljena prvenstveno za holandsku publiku, govori o Alminoj priči, ali i o priči svih 8.000 ubijenih ljudi u Srebrenici.

“Bilo nam je jako važno da zapadna publika osjeti važnost ovog historijskog događaja i mi smo to napravili veoma lično, jer 8.000 je nevjerovatan broj ljudi. Mislim da za svaku žrtvu treba da postoji predstava ili spomenik jer svako od njih ima ovakvu priču”, naveo je Jonkergouw, dodavši da su tokom pripreme predstave više puta provjeravali sve historijske činjenice.

Prema njegovim riječima, scenario je zasnovan na svjedočenju Alme Mustafić i Raymonda Braata, koji je bio vojnik Holandskog bataljona u Srebrenici i koji je jedan od protagonista predstave.

“To je veoma važno za ovu predstavu – da se obje strane kombinuju, jer su vidjele šta se dogodilo. Ono što je historijsko u ovoj predstavi jeste da imamo Holanđanina koji kaže ‘da, znali smo da će ovi ljudi umrijeti’ i priznaje da su tamo stvari krenule po zlu”, objašnjava Braat, dodavši da je sam proces pripreme predstave bio iscjeljujući za obje strane, ali i za ljude iz Srebrenice koji su imali priliku pogledati predstavu u Holandiji.

Kako je kazao Jonkergouw, predstava pokazuje pravo lice genocida u Srebrenici, koji je bio sa predumišljajem te kroz autobiografsku liniju pokazuje kako se sami genocid razvija.

“I ne samo da mislim da je ova predstava relevantna za genocid u Srebrenici, nego za svaki genocid. Mislim da dobro vidite korake u kojima se on razvija”, poručio je Jonkergouw.

Mike Weerts, koji u predstavi glumi Alminog oca, kaže kako je prije rada na ovoj predstavi znao mnogo manje o dešavanjima u Srebrenici tokom 1995. godine, kada je imao samo 13 godina. Kazao je da je tada imao priliku vidjeti na holandskoj televiziji samo dijelove onoga što se dešavalo.

“Čast mi je na neki način vratiti Alminog oca u život, što istovremeno predstavlja i izazov. Mislim da je ovo do sada možda jedna od najvažnijih uloga koje sam ikada igrao, jer predstava obiluje emocijama i historijskim događajima”, govori Weerts.

Opisujući ulogu i izazove sa kojima se Rizo, Almin otac, susreće u predstavi, Weerts ističe da je jedan od najvećih bio njegov pokušaj zaštite porodice u vremenu kada je sve bilo nesigurno i neizvjesno. On dodaje da je u trenutku kada su započeli sa probama bio nesiguran da li može iznijeti ovu ulogu do kraja i glumiti Alminog oca.

“Tako da to stvarno i ne pokušavam učiniti. Samo želim ispričati priču onako kako najbolje znam, ali mislim da smo nas dvojica na mnogo načina slični. Ja sam pozitivan, pun energije i šaljiv, a Alma mi je rekla da je i njen otac bio pomalo takav. Mislim da je bio heroj na svoj način”, kazao je Weerts za BIRN BiH, dodavši da ima 40 godina, kao i Rizo u momentu kada je pogubljen.

Alma Mustafić, koja je preživjela genocid, navodi da predstava nosi naziv “Opasna imena” jer su ljudi početkom rata u BiH bili primorani da biraju stranu te da im je ime i prezime bilo dovoljno kako bi bili etiketirani.

“Samo činjenica da se tvoj otac zvao Rizo Mustafić je bila dovoljna. Moj otac je bio ateista, a mi nekako ne pričamo na te teme. Nikad niko neće pitati hej jesi li ti ateista? Nekako to podrazumijevamo kao dio kulture i gdje sad ta vjera prelazi u kulturu i tradiciju, a gdje tradicija prelazi u vjeru, o tome se ne priča”, kaže Mustafić, koja je 1995. godine imala 14 godina.

“Upravo je to prva faza genocida – da ne možeš da budeš recimo ostali, nego ili ovaj ili onaj, i ništa nema između. Znači tu već počinje mi, vi… Sama činjenica kojoj grupi pripadaš po tom tvom imenu je bila sasvim dovoljna da budeš uništen”, zaključuje Mustafić, dodavši da je predstava veoma autentična sa stvarnim događajima, što joj je bilo veoma bitno.

Izvor: RTV Slon/BIRN

POSLJEDNJE DODANO