Uvoz električnih vozila u Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu, dok je istodobno uvoz hibridnih automobila značajno porastao, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH. U prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je 161 električno vozilo ukupne vrijednosti 7,64 miliona KM, uz 1,40 miliona KM naplaćenih dažbina. U istom periodu 2024. godine uvezena su 194 električna vozila vrijedna 9,01 milion KM, dok je tokom cijele prošle godine ukupno uvezeno 230 takvih automobila vrijednih 11,73 miliona KM.
Među najskupljim modelima uvezenim do oktobra ove godine nalaze se Volvo EX90 Twin (237.590 KM) i Lucid Air Grand Touring (220.469 KM), dok su tri izvedbe modela Porsche Taycan 4S, s pojedinačnim iznosima između 180.000 i 200.000 KM, ušle među pet najskupljih električnih vozila uvezenih u BiH. U prošloj godini najskuplji je bio Mercedes-Benz EQS 58 vrijedan 226.217 KM.
Za razliku od električnih automobila, hibridni modeli bilježe snažan rast uvoza. Od januara do kraja oktobra 2025. godine u BiH je uvezeno 3.014 hibridnih vozila ukupne vrijednosti 173,49 miliona KM, uz naplaćene dažbine od 37,61 milion KM. U istom razdoblju prošle godine uvezeno je 1.810 hibridnih automobila, dok je tokom cijele 2024. godine evidentirano 2.408 uvezenih hibrida ukupne vrijednosti 129,02 miliona KM.
Ivica Nikšić iz kompanije “Guma M” kaže da je interes za hibride daleko veći nego za električne modele. „Razlozi za to su povoljnije cijene hibrida, izostanak ozbiljnije infrastrukture za punjenje električnih vozila te s time povezana sumnja kupaca prema EV-u zbog straha od ograničenog dometa“, navodi Nikšić. Dodaje i da u BiH zasad ne postoje državni poticaji za nabavku ovakvih vozila: „Poticaji su postojali samo 2022. godine i to za ograničen broj vozila.“
Nikšić ističe da su „rabljena električna i hibridna vozila još uvijek rijetkost na tržištu“, te da među polovnim automobilima i dalje dominiraju klasični modeli s motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Prema podacima IDDEEA-e, u prvih deset mjeseci ove godine registrirana su 74 nova električna vozila, što čini 0,67 posto tržišta, dok su hibride činila 2.364 vozila, odnosno 21,28 posto tržišta.
Govoreći o prednostima električnih modela, Nikšić naglašava da EV vozila imaju „niže troškove održavanja, bez potrebe za izmjenom ulja, filtera i velikog servisa“, dok je vožnja na električnu energiju znatno ekonomičnija. Kao najveći nedostatak navodi se tehnologija baterija, čija je dugovječnost još uvijek ograničavajući faktor, ali očekuje se napredak kroz razvoj „solid state“ baterija.
Prema riječima Nikšića, prodor električnih vozila bit će spor sve dok se ne uvedu poticaji i ne izgradi šira infrastruktura punionica: „Dok ne dođe do šire akcije poticanja kupnje ovakvih automobila, teško je očekivati veći porast udjela EV vozila.“
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije potvrđeno je da u 2025. godini nema programa poticaja pri kupovini električnih vozila, ni za pravna ni za fizička lica, jer u budžetu za ovu godinu nisu predviđena sredstva za tu namjenu.
