Pandemija korona virusa dovela je do značajnog pada izvoza, uvoza, industrijske proizvodnje, zaposlenosti, te potrošnje i naplate poreza u odnosu na prošlu godinu. Mjere vlada koje se odnose na ekonomsku pomoć su bile zakašnjele i nedovoljne, što nije ublažilo negativne efekte pandemije. Oporavak od ekonomske krize u BiH mogao bi trajati duže nego u drugim zemljama zbog tromosti domaće ekonomije, kao i državne administracije koja koči ekonomske potencijale i usporava ekonomski oporavak, smatraju stručnjaci.
“Ono što se sada očekuje je 6,5 posto pada, ulazimo u jednu duboku recesiju. To može podrazumijevati na kraju godine preko 30 000 nezaposlenih osoba i vjerovatno ćemo tek u narednoj godini vidjeti prave posljedice ove krize. Svi ekonomski parametri su pali, nikom nije dobro. Naravno neke industrije su profitirale od pandemije međutim u suštini ekonomije su doživjele pad kako u BiH tako i širom svijeta.”, tvrdi Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Pandemija COVID-19 je ukrala minimalno tri godine ekonomskog rasta, zaključeno je u posljednjem ekonomskom izvještaju, što znači da je potreba za oporavkom utoliko veća. Sa pravim mjerama oporavak može ići sa dvocifrenim stopama rasta, međutim, za očekivati je puzajući rast domaće ekonomije.
“Ono što je jasno da će 2021. biti godina štednje, godina kada treba da konsolidujemo naše budžete, neće se puno očekivati od te godine. Zavisimo od svjetske ekonomije, zavisimo od oporavka Njemačke, Italije, većih tržišta, kako će to ići u EU. Za sad se oporavak očekuje 2022. godine.”, dodaje Čavalić.
