22 C
Tuzla
23.05.2022.

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Vaskrs – praznik pobjede vjere i života nad smrću !

Vaskrs predstavlja najznačajniji praznik pravoslavnih vjernika, čija je smisao pobjeda vjere i života nad smrću. Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri kako bi se pokazalo da je Isus Hrist pobijedio smrt i otvorio vrata raja. Prema crkvenom učenju Isus je razapet u petak, u subotu je preležao u grobu, a u nedjelju zorom Isus je vaskrsao. Iz tog razloga Vaskrs uvijek pada na nedjelju, i taj dan je neradni.

Zvanično paznik traje tri dana, intenzivno praznovanje, sam dan Vaskrsa koji uvijek u nedjelju pada. Ponedjeljak vaskršnji, utorak vaskršnji, ali pošto je Vaskrs najvažniji hrišćanski praznik slavi se tokom cijele godine. Nedjelja je dan posvećen Svetom Vaskrsenju, na crkveno-slovenskom jeziku “ne djelati” znači ne raditi, taj dan jer je posvećen Vaskrsenju”, rekao je Jerej Nikola Čeketić, paroh Druge parohije tuzlanske.

Za razliku od drugih praznika, jedna od specifičnosti Vaskrsa jest što je sedmica prije praznika tužnog karaktera i naziva se strasna nedjelja. Tokom tih sedam dana vjernici su u strogom postu, molitvi i pokajanju kako bi se i duhovno, ali i fizički pripremili za Vaskrs.

Sedmica stradanja je tužna i svi ti dani prije Vasrksa običaj je da se posti, da se odričemo tjelesnih užitaka i da se molitva pojača i da se pripremamo za taj radosni praznik. Običaji uče djecu da se pomalo odriču, da ne mogu dobiti uvijek ono što žele i da se svi zajedno spremamo za taj događaj, kada ćemo moći da odahnemo i svoje tijelo da nagradimo svim tim stvarima koje smo spremali zajedno, šaerna jaja i sve ono što se sprema za trpezu”, dodaje jerej Čeketić. 

Sedam dana poslije Vaskrsa, odnosno prvi ponedjeljak naziva se Pobusani ponedjeljak i posvećen je onima koji više nisu živi, odnosno koji su upokojeni.

Tada je običaj da se sjetimo naših mrtvi, i da se izlazi na groblje, i ono što je ostalo na prazničnoj trpezi ostavlja se na groblju”, kazao je jerej Nikola.

Jedan od običaja koji prati Vaskrs i koji predstavlja samu simboliku praznika jeste tucanje šarenim vaskršnjim jajima, koja se farbaju na Veliki petak, jer jaje predstavlja simbol rađanja života. Iako nije napisano pravilo, prema tradiciji vaskršnja jaja se farbaju u crvenu boju, a jedno takvo ostavlja se tokom cijele godine kako bi štitilo kuću i zbog toga se i naziva “čuvarkuća”.

Po hrišćanskoj tradiciji, čudo kada jedan od rimskih careva nije htio da povjeruje u vaskrsenje Hristovo, kada mu je Marija Magdalena rekla da je svjedočila vaskrsenje Hrista, on je rekao da će povjerovati u to kada kokoške budu pronijele crvena jaja i ona mu je odmah sutradan donijela crveno jaje kao dokaz toga. To je hrišćanska usmena tradicija i zato po tom događaju danas se farbaju jaja u crvenu boju”, istakao je Jerej Nikola Čeketić, paroh Druge parohije tuzlanske.

Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”i “Vaistinu vaskrse”. Proslavlja se prvobitno u zajednici u Crkvi na zajedničkim liturgijama, nakon čega se vjernici okupljaju u kućama, u porodičnom ambijentu i uz trpezu sa tradicionalnim jelima. Vrijeme u Crkvi pravoslavnim vjernicima prilika je da se obnovi smisao života i postojanja, te oda zahvalnost Gospodaru za darove, smrt i vaskrenje i zahvalnost zbog nade u vječni život. Poruka za Vaskrs uvijek je ista, a to je da je borba hrišćana duhovna borba, te da budu bolji ljudi i da sve više liče na njihovog učitelja Hrista.

POSLJEDNJE DODANO