Sindikat radnika trgovine u Sarajevu je upriličio predstavljanje zbornika radova “Položaj trgovačkih radnika u BiH: historijski pregled”.
”Na osnovu predstavljena četiri naučna rada čitatelji će dobiti širu sliku značaja uloge trgovaca kroz bh. prošlost s kraja 19. i do kraja 20. stoljeća. Lakše će razumjeti trgovačke procese koji su bili ostvarivani kroz ponudu i potražnju tržišta, razvijajući vlastite trgovačke djelatnosti od osmanske i austro-ugarske uprave pa sve do obaveza i prava te uloge žena kao posebne kategorije koje su zahtijevale sindikalna okupljanja krajem 20. stoljeća”, izjavio je urednik zbornika Dražen Janko.
Podsjetio je da Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti gradi svoju matricu od 1998. godine s ostvarenjem nezavisnosti BiH.
”No vrijeme koje je prethodilo savremenom sindikatu trgovine svakako je dalo pečat pokrića postojanja istog koji prvenstveno ima zadaću zaštite radnika u najmnogoljudnijem sektoru. Preteča sindikalnog okupljanja su razna trgovačka udruživanja koja su imala sličnu ulogu zaštite tržišta i prava svakog radnika”, dodao je Janko.
Njegov članak koji hronološki završava s 1990-im godinama nosi naslov “Položaj žena u Socijalističkoj Jugoslaviji do kraja 70-tih godina i značaj protesta radnika tokom 80-tih godina 20. stoljeća”.
”Ovaj rad ima zadaću da predstavi položaj žena u svim sektorima rada pa tako i u trgovini, kao i pitanja prvenstveno “prava žena” do početka 80-tih godina”, kazao je Janko.
Jedan od autora Mehmed Hodžić u svom radu prikazao je kakav su položaj u BiH krajem 19. i početkom 20. stoljeća zauzimali pomoćni trgovački radnici, oni koji su bili zaposleni u trgovačkim radnjama i postupali po pravilima i naređenjima svojih gazdi.
”Bilo je veoma izazovno i teško istražiti pomoćne trgovačke radnike s obzirom na to da izvorna građa koja postoji u našim arhivima prvenstveno govori o trgovcima kao poslodavcima, njihovom položaju i udruživanju. Veoma malo podataka iz izvorne građe govori o tom pomoćnom trgovačkom osoblju koje u kontekstu današnjeg vremena možemo posmatrati kao osobe koje rade na kasama i slično”, istakao je Hodžić.
Kaže da je mali broj izvornih podataka ipak omogućio da se konstruiše slika trgovačkih pomoćnika.
”Njihov položaj bio je veoma težak jer je ugovorom o radu između poslodavca i radnika bilo određeno da poslodavac odlučuje koliko će trajati radno vrijeme, da li će imati slobodan dan i kojim će se poslovima baviti taj pomoćni trgovac. Ako posmatramo današnje zahtjeve ovih radnika u trgovini i ugostiteljstvu možemo vidjeti da su oni identični onima od prije više od 120 godina. To su ograničavanje radnog vremena, slobodni dani, neradna nedjelja… sve su to bila pitanja koja su i danas aktuelna”, poručio je Hodžić na predstavljanju zbornika.
Pored Hodžića, autorica Hana Younis u svom radu bavila se položajem trgovaca u posljednjim desetljećima osmanske uprave u BiH. Posebnu pažnju posvetila je pitanju bankrotiranja kao najvećem problemu s kojim su se u tom periodu trgovci susretali.
Četvrta autorica Dženita Sarač-Rujanac u svom radu govori o sindikatu u socijalističkom samoupravljanju i nepravilnom položaju radnica od 1947. do 1962. godine.
(RTV Slon/Fena)
