-1.1 C
Tuzla
29.11.2022.

Protesti žena pod sloganom “Naš bol je vaš sram” održani širom BiH

Danas tačno u 15 sati širom BiH žene su digle svoj glas protiv nasilja u porodici. Njihovi zahtjevi upućeni su prema različitim nivoima vlasti od kojih se očekuje osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole. Pod sloganom „Naš bol je vaš sram“ žene su izašle na trgove u Bihaću, Banjaluci, Gračanici, Sarajevu, Zenici, Mostaru, Tuzli i brojnim drugim gradovima.

Dosta terora nad ženama! Dosta nijemog posmatranja dok ginemo u našim domovima i na ulicama naših gradova!; samo su neke od poruka koje su danas poslale žene.

Kako se moglo čuti i u Tuzli, mjesta u kojima bi se žene trebale osjećati najsigurnije postala su stratišta, dok institucije uglavnom mirno posmatraju nasilje ne čineći ništa da ga zaustave dok ne bude kasno! Jedna od najsnažnijih poruka svakako je ona da nasilje nad ženama nije i ne smije biti privatna stvar!

“Žene se često vraćaju u nasilno okruženje i na njih se svaljuje krivica. One se vraćaju jer sistem ne odgovori adekvatno kako je propisano zakonom. Procjena rizika nije samo obaveza nevladinih organizacija. Zato imamo ove slučajeve i nije prvi. Mi stalno postavljamo jedno te isto. Cijelo društvo neozbiljno shvata ovaj problem”, izjavila je Jasna Zečević iz Udruženja Vive žene u Tuzli.

Članica Komisije za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla Rusejla Halilović kaže da društveni dijalog na temu populacione politike i ravnopravnosti spolova pokazuje da postoji veliko interesovanje građana za ove teme, a također je potvrdio i ispravnost ciljeva za koje se Komisija za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla bori.

“Jedini način da se prekine sa ovim strašnim dešavanjima jeste jačanje institucionalnih mehanizama za prevenciju, postupanje i zaštitu u slučajevima nasilja nad ženama. Svjedoci smo da se žene svakodnevno vrijeđaju, a sada smo svjedoci i gnusnih ubistava, zatim i žene u politici su izložene vrijeđanju, kako one tako i njihove porodice, pa čak i djeca”,  istakla je Halilović.

Odlučne i jedinstvene žene šorom BiH poručile: “Dosta je!”

Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. godine ubijeno je više od šezdeset žena u BiH. Nije se desila porodična tragedija već ubistvo, moglo se čuti sa protesta, a ujedinjene i solidarne žene su danas jasno i glasno poručile: Nijedna više!

I iz Sarajeva poruke o potrebi uvođenja pravde definicije femicida

U Sarajevu su se aktivisti okupili na Trgu Alije Izetbegovića, odakle su krenuli u protestnu šetnju, te su na nekoliko minuta zaustavili saobraćaj kod Vječne vatre.

Protestima je traženo uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi, osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole te dosljedna primjenu zakona.

Kako je rečeno, više od jedne trećine krivičnih djela izvršeno je u stanu, kući ili dvorištu žrtve, što potvrđuje rezultate istraživanja koje pokazuju da je za ženu najmanje sigurno mjesto njen dom.

Damir Banović s Pravnog fakulteta UNSA, govoreći o značaju izdvajanja jednog krivičnog djela kao što je femicid, kaže da bi to vjerovatno značajno uticalo i na prevenciju. Smatra da bi se na ovaj način olakšao posao onim organima koji primjenjuju zakon, da ga prepoznaju kao posebno djelo i sukladno tome kažnjavaju osobe koje su počinioci.

-Nepostojanje jasne definicije femicida unutar krivičnog zakona znači da nemate jednu jasnu poruku zakonodavca, poruku pravnog sistema da je to nešto što je nedozvoljeno djelo. Recimo imate Zakon o zabrani diskriminacije, kada znate da je to nedozvoljeno ponašanje. Ako to podvodite pod nešto što je opšta zaštita, onda to može biti potencijalno dovoljno ali nemate jasnu poruku društva i države da jer to nepoželjno i nedozvoljeno – istakao je Banović.

Glumica Hasija Borić ukazala je također na značaj pravnog definiranja femicida te njegovog uvođenja u zakone.

Naglasila je da je u oba entiteta ratificirana Instanbulska konvencija, ali i da je bitno da se ona dosljedno primijeni. Također, istakla da su se u današnjim protestima ujedniile žene čitave BiH, u zajedničkoj nesreći.

Sociologinja Saida Mustajbegović kazala je da su današnji protesti bitni i kako bi se pokazalo onima koje trpe bilo kakvo nasilje da imaju potporu i da se i u ovom vremenu otuđenja ipak ne okreće glava od problema.

Mustajbegović je ukazala i na porast psihološkog nasilja u porodici.

“Nije se desila porodična tragedija, već ubistvo”, “Nije nesretan slučaj, već ubistvo”, “Nije zločin iz strasti, već femicid”, “Žena je ubijena zato što je žena”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestima.

Sa protesta žena u Zenici još jednom ukazano na problem nasilja nad ženama

Protestnom šetnjom, transparentima i simboličnom postavkom “Vrišteća tišina”, na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici, Centar ženskih prava Zenica poslao je jasnu poruku o važnosti i potrebi zaštite žena od rodno zasnovanog nasilja te stradanja od strane partnera.

Kako je rečeno, cilj ovog jednosatnog okupljanja, kojem je prisustvovalo oko 200 građana, jeste da se podigne svijest javnosti o ozbiljnosti problema nasilja nad ženama i odgovornosti društva te svih građana i građanki o problemu femicida u BiH. Posljednji slučaj je ubistvo u Bihaću, koji je i bio povod ovakvih skupova širom Bosne i Hercegovine.

-Godišnje Centar ženskih prava ima oko 1.000 klijentica koje nam se obraćaju. Njih oko 90 posto doživjelo je neki oblik nasilja, a oko 75 posto doživjelo je neki oblik nasilja u zadnjoj godini prije dolaska u Centar – istakla je čelnica Centra ženskih prava Zenica Duška Andrić.

Žene ne ostaju pri svojim prijavama nakon doživljenog nasilja zbog činjenice “da se ne vjeruje njihovom strahu”, ali žene, naglasila je, nisu krive zbog nasilja kao ni što ostaju u zajednici s nasilnikom.

– Žene koje odlaze one samo trebaju našu podršku i poticaj društva i servise koji će ih dočekati i pomoći da same stanu na svoje noge – podvukla je Andrić.

Kazne za nasilnike su, smatra, male, a za one koji su prvi put učinili nasilje, to im se, uglavnom, oprašta.

Odovornost cijelog društva i države je za stvaranje sigurnijeg okruženja i efikasnijih mehanizama prevencije i zaštite žena od nasilja te njegove eskalacije u femicid.

Žene Goražda poručile s mirnog protesta ‘Nijedna više’

Žene Goražda danas su se pridružile protestima koji su organizirani širom BiH, zbog svirepog ubistva u Bihaću. Sa skupa održanog na Trgu branilaca grada poručile su “Nijedna više”, uz poziv svim sugrađanima da se solidarišu sa majkama, suprugama, kćerkama i svim ženama.

-Mi žene Bosne i Hercegovine, ujedinjene i solidarne kažemo ‘Nijedna više’. Ove sedmice ubijena je još jedna žena u Bihaću. Njen ubojica nije odmah uhvaćen. Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. godine ubijeno je više od šezdeset žena. Nije se desila porodična tragedija već ubistvo – poručeno je sa protesta.

Naglašeno je da se od 2017. godine kroz rad koordinacionog tijela u Goraždu radi na tome da se nasilje u porodici na ovom području shvati kao ozbiljna društvena pojava te da je u ovom periodu uložen veliki, ali očito ne i dovoljan napor da u Goraždu, ali i u cijeloj BiH žrtve nasilja budu adekvatno zaštićene i zbrinute.

-Tema nasilja u porodici nije interesantna za Tužilaštva, zamjera se žrtvi ako odustane i samo u rijetkim slučajevima se razumije zašto je često takav ishod u slučajevima porodičnog nasilja. Krajnje je vrijeme da se shvati da se žrtva teško odlučuje izaći iz nasilja ako nema adekvatnu zaštitu i ako nema perspektivu koja bi joj osigurala ekonomsku neovisna od počinitelja. Zato joj je potrebno da ima adekvatnu profesionalnu podršku, socijalno stanovanje i na kraju da je ekonomski zbrinuta – poručeno je sa skupa u Goraždu.

Naglašena je činjenica da su blage kazne za počinitelje nasilja, posebno u manjim sredinama kao što je Goražde, gdje se svi poznaju što, kako ističu, utiče i na neke sudske presude što se nikako ne bi smjelo dešavati.

Na protestima u gradu na Drini Goraždu pročitani su i zahtjevi žena Bosne i Hercegovine kojima se traži uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom i revidiranje kaznenih praksi te osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole.

Izvor: RTV Slon/FENA

POSLJEDNJE DODANO