Predstavnički dom Parlamentarne skupštine razmatrao je danas principe Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago (SDA). Predlagač je u obrazloženju pojasnio da podnosi predloženi zakon kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima.
– S obzirom na to da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđen nesrazmjeran odnos u koeficijentima i platama, od najniže do najviše plate, te da je nacrtom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu izvršen obračun plata primjenom osnovice u visini od 630 KM, čime bi došlo do još većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentima, podnosimo prijedlog ovog zakona kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima – navodi se, između ostalog, u obrazloženju predloženog zakona.
Poslanik Špago je danas na sjednici kazao da je predložio ovaj zakon kako bi se spriječilo da „dođemo u situaciju da povećanjem osnovice, najveće plate, koje imaju uglavnom funkcioneri u institucijama BiH, porastu nesrazmjerno“.
Napomenuo je da povećanje osnovice za obračun plate sa 535 KM na 630 KM predstavlja povećanje za 17,76 posto, ali uvažavajući raspon koeficijenata od 1,20 do 10,00 to bi u nominalnom iznosu povećanje osnovne plate za koeficijent 1,20 iznosilo 114 KM, dok bi za koeficijent 10,00 povećanje plate iznosilo 950 KM.
Po njegovim riječima, ova razlika bi se dodatno uvećala kada bi se obračunao i radni staž (tzv. minuli rad) kao dodatak na osnovnu platu.
– Predložili smo da se osnovna plata utvrđuje na tri načina. Za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 1,20 do 3,99 osnovna plata utvrđuje se množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta; za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 4,00 do 5,55 osnovna plata utvrđuje množenjem 0,9 (devet desetina) osnovice i pripadajućeg koeficijenta, te za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 5,56 do 10,00 osnovna plata utvrđuje množenjem 0,85 (osamdeset pet stotih dijelova) osnovice i pripadajućeg koeficijenta. Time bi, ovim trećim obračunom plate, anulirali povećanje plata, a u ovom rasponu su uglavnom funkcioneri – pojasnio je Špago.
Pozvao je kolege poslanike da podrže predloženi zakon u prvom čitanju, a da u narednom periodu, ukoliko imaju potrebu, dostave amandmane.
Napomenuo je da njegov prijedlog ne predstavlja sistemsko rješenje, te da bi volio da Vijeće ministara BiH predloži sistemsko rješenje uporedo sa budžetom.
– U takvoj situaciju, ako ocijenimo da je to kvalitetno rješenje, spreman sam povući zakon iz procedure – naveo je Špago.
Poslanici nisu imali potrebu diskutirati o predloženim zakonu.
Poslaničku raspravu nije izazvao ni Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zastavi BiH, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić, a koji predviđa da se u navedenom zakonu riječi “zajedničke institucije” zamijene riječima “institucije Bosne i Hercegovine”.
Pred poslanicima se našao i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sportu u BiH, čiji je predlagač također poslanik Denis Zvizdić, sa mišljenjem nadležne komisije.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije utvrdila da je prijedlog ovog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe predloženog zakona, te je Predstavničkom domu dostavila negativno mišljenje.
Poslanici su obavili raspravu o predloženom zakonu, odnosno o mišljenju nadležne komisije, kao i o preostalim tačkama dnevnog reda.
Nakon toga data je jednosatna pauza poslije koje će se poslanici izjasniti o svim tačkama dnevnog reda koje su danas razmatrali.
