Šest tačaka koje su prije gotovo dva stoljeća slijepim osobama otvorile potpuno novi svijet danas su i dalje nezamjenjiv alat za njihovu pismenost. Povodom Svjetskog dana Brajevog pisma u Tuzli je predstavljen video koji pokazuje samo dio njegove široke primjene – od obrazovanja i matematičkog pribora do atlasa, globusa i kućanskih pomagala.
„Cilj današnjeg događaja je afirmacija Brajevog pisma i povećanje pismenosti slijepih osoba. Poražavajuće je da je i kod nas i u svijetu tehnologija na određeni način potisnula Brajevo pismo, što nije dobro. Brajevo pismo je za slijepe osobe ono što je olovka za osobe koje vide“, kazala je Tifa Tučić, izvršna direktorica Udruženja građana oštećenog vida Tuzla.
Savremena tehnologija slijepim i slabovidnim osobama otvorila je brojne mogućnosti, ali stručnjaci upozoravaju da ona ne može biti zamjena za pismenost. U Tuzli studenti Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta uče Brajevo pismo kako bi ga kasnije mogli prenositi učenicima, dok mogućnost obuke postoji i kroz udruženja osoba oštećenog vida. Poseban problem ostaje činjenica da Bosna i Hercegovina još nema jedinstvenu sistematizaciju Brajevog pisma.
„Poražavajuće je što Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu sistematizaciju Brajevog pisma. To je, nažalost, više političko pitanje nego pitanje invaliditeta. Sljepoća i bilo koja vrsta invaliditeta nemaju ni političkih, ni etničkih, ni nacionalnih granica“, govori Tifa Tučić, izvršna direktorica Udruženja građana oštećenog vida Tuzla.
Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu naglašavaju da Brajevo pismo ima mnogo širu ulogu od samog čitanja. Ono utiče na razvoj znanja, komunikacije, kognitivnih sposobnosti i samostalnosti.
„Osim toga što danas govorimo o Brajevom pismu, govorimo i o važnosti integracije slijepih i njihovoj samostalnosti. Bez Brajevog pisma nema nam ni pismenosti, ni razvoja kognicije, ni komunikacije, ni konkretno integracije. Tako da iako u svijetu civilizacije u kojem danas jesmo i savremene tehnologije, nažalost, Brajevo pisma još nismo stavili na pravo mjesto”, izjavila je prof. dr. Amela Teskeredžić, šefica Katedre za oštećenje vida, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta UNTZ.
No, pismenost je samo dio procesa. Stručnjaci ukazuju i na potrebu rane intervencije, kontinuiranog rada s roditeljima te prilagođavanja gradske infrastrukture osobama s invaliditetom. Dva stoljeća nakon što je Louis Braille osmislio sistem koji se čita dodirom, poruka iz Tuzle je jasna – tehnologija može olakšati svakodnevicu, ali Brajevo pismo ostaje temelj obrazovanja i samostalnog života slijepih osoba.
