Sud Bosne i Hercegovine osudio je prvostupanjskom presudom na devet godina
zatvora Srećka Aćimovića zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima iz
Srebrenice.
Aćimović je proglašen krivim zbog toga što je pomagao u zatvaranju
bošnjačkih muškaraca, dovezenih s područja Srebrenice, u školu u selu
Roćević, nedaleko Zvornika, te njihovim ubojstvima na obali Drine kod
Kozluka.
Prema obrazloženju Sudskog vijeća, kojim je predsjedavao sudac Staniša
Gluhajić, Aćimović je proglašen krivim jer je, kao komandant Drugog
bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), u razdoblju od
14. do 16. srpnja 1995. godine svjesno pružio pomoć članovima udruženog
zločinačkog pothvata čiji je plan i cilj bio da zatvore i po kratkom
postupku pogube i zakopaju vojno sposobne muškarce Bošnjake iz srebreničke
enklave. Osim toga, plan i cilj im je bio da prisilno premjeste žene, djecu
i stare iz enklave, te ih na taj način unište kao skupinu.
U obrazloženju presude, sudac Gluhajić je naveo kako je van svake sumnje
dokazano da je optuženi Aćimović “svjesno pružio pomoć u počinjenju plana,
odnosno počinjenju genocida nad Bošnjacima”.
“Optuženi je bio svjestan da će biti ubijeni, ali je potom svjesno počinio
radnje da se provede plan počinjenja genocida. Postupajući po naredbi koju
je dobio iz komande Zvorničke brigade, optuženi je obezbijedio municiju i
dao naredbu da se zarobljenici prevezu na obalu Drine u Kozluku, gdje su na
lokaciji šljunkare ubijeni po kratkom postupku i potom pokopani. Tog je
dana, 15. jula 1995. godine, ubijeno 818 muškaraca iz Srebrenice”, naveo je
Gluhajić.
Ubijeni zarobljenici pokopani su potom u pješčanim udubljenjima na obali,
dodao je Gluhajić, a da im prethodno nije utvrđen identitet. Identificirani
su tek nakon ekshumacije.
“Optuženi nije smislio plan, ali je bio svjestan sudbine zarobljenika.
Njegov doprinos nije bio ključan, ali je bio značajan”, rekao je sudac
Gluhajić.
Aćimoviću su određene i mjere zabrane – zabrana putovanja izvan Bosne i
Hercegovine, oduzimanje važeće putne isprave, zabrana prelaska državne
granice uz korištenje osobne iskaznice, te obaveza da se svakog ponedjeljka
javlja policiji u Kozluku.
“Ukoliko se utvrdi kršenje mjera, o tome se mora obavijestiti Sud BiH.
Posebno se upozorava optuženi da mu može biti određen pritvor ako se ne
bude pridržavao mjera zabrane”, zaključio je sudac Gluhajić.
Prema presudi, Aćimoviću se u kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u
pritvoru.
Optužnica je potvrđena 29. prosinca 2015., a suđenje Aćimoviću je počelo
24. veljače naredne godine.
I Obrana Aćimovića i Tužiteljstvo BiH imaju pravo žalbe na presudu
Apelacionom vijeću Suda BiH.
