Stanovništvo gubi povjerenje u rad javne uprave zbog zatvorenosti informacija

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO 

Iako je primjetan pomak u odnosu na ranije godine, samo četiri institucije u Bosni i Hercegovini su ispunile 100 posto standarde transparentnosti, pokazalo je istraživanje Ureda koordinatora za reformu javne uprave predstavljeno danas u Sarajevu, kada je rečeno, između ostalog, da 16 institucija nije objavilo akcioni plan za borbu protiv korupcije.

Ovo je treće po redu istraživanje o ispunjenosti standarda proaktivne transparentnosti, nakon što je Vijeće ministara BiH u decembru 2018. godine usvojilo Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti i zadužilo institucije BiH da ih provedu.

“Zbog javnog nedijeljenja informacija stanovništvo polako gubi povjerenje u rad javne uprave”, kaže Darko Kasap, zamjenik državnog koordinatora za reformu javne uprave.

Kako Kasap pojašnjava, pitanja su se odnosila na to da li su sve institucije na razini Vijeća ministara BiH omogućile dostupnim građanima i korisnicima zvaničnih web stranica podatke i informacije u šest kategorija – finansijske, informacije o javnim nabavkama, informacije u oblasti slobodnog pristupa informacijama, informacije u vezi s javnim konsultacijama, strateške i operativne informacije.

“Istraživanje u 62 institucije pokazalo je da prosječna ispunjenost standarda prokativne transparentnosti iznosi 67,57 posto, što predstavlja poboljšanje u odnosu na prošlogodišnje istraživanje koje se sprovelo na 58 institucija, a ispunjenost je bila 64,34 posto”, pojašnjava Kasap.

On dodaje da je 17 institucija koje su ispunile preko 80 posto standarda, a samo četiri su ispunile 100 posto standarde prokativne transparentnosti – Direkcija za evropske integracije, Agencija za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete, Agencija za statistiku te Ured koordinatora za reformu javne uprave.

Kasap naglašava da je u zadnje tri godine 35 istih institucija popunjavalo upitnik, i poređenjem odgovora je vidljivo da su neke od njih blago pale na ljestvici, ali ima i velikog pomaka u povećanju objava informacija.

“Iako postoji pomak, mnoge institucije još uvijek drže informacije zatvorene za javnost”, kaže on, dodajući da se analizom pokazalo da pojedine institucije nemaju ni osnovne podatke koje predstavljaju njihovu ličnu kartu, poput biografije rukovodioca ili kontakt zaposlenih.

Između ostalog, 16 institucija nije objavilo akcioni plan za borbu protiv korupcije.

Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH, kaže da javna uprava ne smije zaboraviti da su osiguravanje prava na pristup informacijama, uspostavljanje saradnje i održavanje stalnog dijaloga s korisnicima, transparentnost, otvorenost i odgovornost presudni za održavanje povjerenja javnosti.

Elvis Mujanović, savjetnik u Programu jačanja javnih institucija u BiH, kaže da zakoni o slobodi pristupa informacijama u BiH i dalje nemaju odredbe koje se odnose na proaktivnu objavu informacija od strane institucija, što nije slučaj s većinom zemalja u Evropi.

“Ono što se dogodilo u međuvremenu zaista daje nadu da će transparentnost institucija i vlasti biti unaprijeđena još više u narednom periodu”, kaže Mujanović, pojašnjavajući da su standardi iz 2015. godine nastali kada su organizacije civilnog društva sa institucijama pregledale koje su to važne informacije za rad civilnog društva, istraživačkih novinara i medija.

Mujanović pojašnjava da je tih 38 standarda zaživjelo tek u posljednjih nekoliko godina, a jedan od ključnih momenata je bio kada je Vijeće ministara 2018. godine usvojilo standarde proaktivne tansparentnosti.

On napominje da isti ovi principi i standardi mogu i trebaju da važe i za druge upravne nivoe u BiH, ali se mogu primijeniti i na javna preduzeća te druge organizacije voljne da ih primijene.

“Ono što mi daje nadu jeste da sve više institucija odgovara na upite Ureda koordinatora, unapređuje svoju transparentnost na web stranicama”, kaže Mujanović, ali ističe da se transparentnost mijenja i da ono što je danas transparentno, ne znači da će biti i sutra.

Budućnost nalaže, prema njemu, što otvoreniju komunikaciju u što otvorenijim formatima “kako transparentnost ne bi bila cilj sama po sebi, već da zaista omogući nešto ovom društvu”.

Ured koordinatora za reformu javne uprave proveo je online istraživanje među institucijama uprave u periodu od 9. do 24. februara 2021. godine.

(RTV Slon/BIRN)