Sve češći incidenti u Bosni i Hercegovini, od sukoba u saobraćaju do pljački, pokazuju koliko je upotreba vatrenog oružja postala ozbiljan sigurnosni problem. U brojnim slučajevima riječ je o pištoljima, ali i automatskom i poluautomatskom naoružanju, a posljedice nerijetko završavaju tragično.
Povećanom interesu za posjedovanje oružja doprinosi osjećaj nesigurnosti, slabo povjerenje u institucije, ali i dugotrajne traume koje dio stanovništva nosi još iz ratnog perioda. Za mnoge građane oružje nije samo sredstvo zaštite, već i simbol kontrole u društvu koje se godinama suočava s neizvjesnošću.
Podaci Centra za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja, SEESAC, pokazuju da je od početka 2025. godine do danas zabilježeno 615 incidenata u kojima je korišteno vatreno oružje, dok ih je tokom cijele 2024. bilo 499. U gotovo svim slučajevima počinioci su muškarci, a među žrtvama također dominiraju muškarci, iako značajan broj stradalih čine i žene.
Prema dostupnim podacima, u BiH je registrovano više od 363 hiljade komada oružja, dok procjene govore da broj nelegalnog i neregistrovanog oružja prelazi 800 hiljada. To praktično znači da na svakih stotinu stanovnika dolazi 31 komad vatrenog oružja.
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da je rast broja incidenata povezan s nepovjerenjem građana u pravosuđe i institucije, ali i s lakšom dostupnošću oružja. Ističu da zakonski okvir već postoji, ali da je ključni problem njegova nedosljedna primjena. Posebno naglašavaju potrebu za reformom pravosudnog sistema i završetkom reforme policijskih struktura kako bi se sigurnosni propisi usklađeno provodili na svim nivoima.
Kao jedan od mogućih načina smanjenja broja nelegalnog oružja navode se i akcije dobrovoljne predaje, koje bi, prema ocjenama stručnjaka, mogle dati bolje rezultate ukoliko bi bile praćene i određenim vidom finansijske nadoknade za građane koji odluče predati naoružanje.
Izvorni tekst napisao Oslobođenje.ba, dostupan je OVDJE
