-0 C
Tuzla
22.04.2024.

U drugoj polovini godine nova poskupljenja?

Naznaka o kraju poskupljenjima osnovnih proizvoda u našoj zemlji nema. Iako svi građani očekuju da će cijene već poskupjelih proizvoda padati, analitičari najavljuju da bi moglo doći do novih poskupljenja. Može li, hoće li, i kako reagovati država, kako bi olakšala život građanima?

Tokom poskupljenja najviše su na udaru oni sa najmanjim primanjima, kakvi su penzioneri, populacija koja jedva preživljava. Iz dana u dan možemo na policama marketa vidjeti nove cijene proizvoda koje su već poskupile u posljednjoj godini, kakvi su ulje, kafa, šećer… stoga ih penzioneri, sa istim primanjima kao prije godinu, kupuju, ali u manjim količinama. U Udruženju potrošača TK ne vide kraj poskupljenja, najviše zbog rata u Ukrajini.

”Ukoliko bi rat stao i ukoliko bi se krenulo sa dogovorima, vjerujem da bi se krenulo u neki oporavak privrede, tržišnih tokova, kako bi se to pokušalo vratiti na pređašnji nivo. Da li će se i cijene vratiti, to je teško reći. Čak i ako bude bolje, slijedi nam 5 do 6 godina oporavka”, navodi Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK.

Inflacija zbog ekspanzivne fiskalne politike i rasta cijena energenata, je u našoj zemlji dovela i do smanjenja vrijednosti ličnih dohodaka građana, te sindikati traže povećanje plata radnicima, kako bi se tako izvršio balans zbog svakodnevnih poskupljenja.

”To će se vjerovatno desiti i dešava se. Tako da možemo očekivati da ćemo u drugoj polovini ove godine imati rast cijena zbog rasta cijena usluga, gdje će poskupiti troškovi rada. Naravno i cijene energenata će varirati, ne znamo šta se dešava sa Ukrajinom. Teško je očekivati do kraja godine smirenje cijena”, ističe Damir Bećirović, ekonomski analitičar.

Dakle, i penzioneri iako bude povećanja penzija, ali i radnici ako budu veće plate, neće to osjetiti. Veća penzija i plata, ali istvoremeno skuplji proizvodi značit će isto što imamo trenutno, kažu ekonomisti. Država bi mogla reagovati i olakšati život građana, posebno onih sa minimalnim primanjima kroz ekonomsko-tržišne mjere.

”To je nadzor onih propisa koji su doneseni, da li se provode ili krše. Zatim, država bi mogla da okrupni nabavke za uvozne robe putem konzorcija za uvoz, gdje bi se konzorciji pojavili kao jača tržišna snaga gdje bi mogli izdejstvovati niže cijene. Tu su i robne rezerve, i rezerve nafte i naftnih derivata, a tu su i socijalni programi”, rekla je Bulić.

Da li će država poduzeti neke od ovih mjera, nije poznato. Stabilizacija cijena će doći onda kad se tržište stabilizira, navodi Bećirović. Zasigurno to neće biti skoro, prvenstveno zbog rata u Ukrajini, ali se nadati da bi od naredne godine mogli na policama marketa vidjeti niže cijene osnovih potrepština.

Vezane vijesti

TUZLA