U okviru Grant podrške, Vlada Japana dodijelila je grant sredstva u iznosu od 1,3 miliona KM (74.440.000 japanskih jena) za projekat uspostavljanja automatskog sistema monitoringa agrometeoroloških parametara na prostoru Bosne i Hercegovine. Tokom ove sedmice ekipa FHMZ postavlja najsavremeniju automatsku agrometeorološku stanicu na prostoru općine Kalesija u sklopu projekta “Neprojektne grant pomoći vlade Japana za nabavku japanskih industrijskih proizvoda – agrometeoroloških automatskih stanica”.
Zahvaljujući projektu, izvršena je nabavka pet automatskih agrometeoroloških stanica za područje Federacije Bosne i Hercegovine i pet agrometeoroloških stanica za područje Republike Srpske, koje će se postaviti u područjima sa intenzivnom ratarskom i voćarsko- vinogradarskom proizvodnjom. Tokom novembra postavljene su stanice na Butmiru i u banji Slatina kod Banjaluke.
Karta predloženih lokacija agrometeoroloških stanica na teritoriji BiH Agrometeorološka automatska stanica se sastoji od seta automatizovanih senzora koji su međusobno povezani sa jedinicom za prikupljanje i prenošenje podataka uz korištenje interfejsa.Stanice će mjerit čitav set meteoroloških podataka kao što su: temperatura i vlažnost zraka i tla, brzina i pravac vjetra, vazdušni pritisak, količina i vrsta padavina, sunčevo zračenje, i vidljivost, vlažnost lista i visinu snijega.Prednost u odnosu na klasične stanice je to što se obezbjeđuju real-time podaci za korisnike meteoroloških usluga u unaprijed programirano vrijeme, ali također i u urgentnim situacijama. Na temelju izmjerenih meteoroloških podataka moći će se objavljivati upozorenja i savjetovati korisnici.
Funkcija agrometeorološke stanice je prikupljanje, obrada i prikaz meteoroloških podataka u realnom vremenu koji daju primjera radi pravovremenu informaciju o početku, trajanju i intezitetu napada određene biljne bolesti ili štetnika, stanju vlažnosti tla, temperaturama tla itd.. Moći će se precizno određivati rokovi tretiranja određene biljne bolesti ili štetočine, određivati rokovi i potrebe za navodnjavanjem, primjena agrotehničkih mjera nakon mraza ili drugih ekstremnih klimatskih uvjeta, čime je moguće ostvariti i značajne uštede sredstava za zaštitu bilja.
Također, prikupljeni meteorološki podaci pomoći će i u određivanju mikroklimatskih prilika određene lokacije, što će olakšati izbor vrsta, sorti i tehnologije uzgoja nekog mikroklimata.
