Ustavni sud BiH poništio je više odluka i dijelova zakona donesenih u Republici Srpskoj, a neke odluke državnih institucija proglasio nevažećim, što u praksi znači da se određene mjere više ne mogu primjenjivati.
Na dvodnevnoj sjednici, sud je razmatrao niz sporova između različitih nivoa vlasti i donio nekoliko važnih odluka .
Jedna od najvažnijih odluka odnosi se na nacrt novog Ustava Republike Srpske. Sud je zaključio da taj nacrt nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i naredio da se odmah obustave sve aktivnosti vezane za njega. To praktično znači da RS ne može nastaviti s izmjenama ustava na način kako je planirala.
Sud je također odlučivao o zakonu o policiji u Republici Srpskoj. Dio tog zakona je poništen jer je RS pokušala preuzeti nadležnosti koje na državnom nivou već ima Agencija za identifikacione dokumente. U pojednostavljenom smislu, entitet ne može samostalno upravljati sistemima poput ličnih dokumenata i digitalnih potpisa, jer su to već uređene državne nadležnosti.
Istovremeno, jedan dio zakona je ostao na snazi, pa tako MUP RS i dalje može obavljati određene administrativne poslove vezane za lične dokumente, ali ne i one koji su isključivo u nadležnosti države.
U drugom predmetu, Ustavni sud je oborio zakon kojim se ukida budžetsko finansiranje političkih stranaka u Republici Srpskoj. Sud smatra da takva odluka narušava ravnopravnost stranaka i politički pluralizam, odnosno da bi neke stranke bile dovedene u nepovoljan položaj.
Veliku pažnju izazvala je i odluka koja se odnosi na imenovanje pregovarača Bosne i Hercegovine za Evropsku uniju. Sud je utvrdio da odluka nije donesena po pravilima, jer nije prošla oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Zbog toga je proglašena ništavnom, što znači da pravno nikada nije ni važila. Parlamentu je dat rok od šest mjeseci da ovaj proces reguliše na ispravan način.
U oblasti obrazovanja, sud je osporio dijelove zakona u Zeničko-dobojskom kantonu koji su omogućavali preveliku kontrolu nad univerzitetima. Konkretno, ocijenjeno je da su pravila za smjenu rektora bila preširoka i neprecizna, što je moglo dovesti do političkog uticaja na univerzitete.
S druge strane, sud nije prihvatio zahtjev koji se odnosio na izbor Vlade Republike Srpske, uz obrazloženje da to nije pitanje za državni Ustavni sud, već za entitetski.
U konačnici, ove odluke znače da su pojedini potezi vlasti u Republici Srpskoj i na drugim nivoima proglašeni neustavnim i da se moraju zaustaviti ili izmijeniti, dok su državne institucije ponovo potvrđene kao ključne u pitanjima koja se tiču cijele zemlje.
