Iako smo različite vrste vakcina, čiji sastav nismo propitivali, primali od dana rođenja, vakcine protiv korona virusa otkako su se pojavile izazivaju brojne sumnje i nedoumice kod ljudi. Dok se jedni bore da se vakcinišu bilo kojom, veliki broj građana Bosne i Hercegovine bi volio da ima mogućnost izbora.
Ja ću se odmah prijaviti i volio bih da smo u prilici da biramo, kaže Sarajlija Igor Bunić.
Njegov sugrađanin Meho Pehilj ističe: Ne bih Astrazeneku jer već čujem pričaju da nije dobra, ali vidjet ćemo.
Građani najviše izražavaju zabrinutost zbog brzine kojom su se vakcine proizvele, budući da naučnici obično provode godine i godine izrađujući i testirajući vakcine. Stručnjaci pak tvrde da je pandemija korona virusa pogodila cijeli svijet, pa je globalno interesovanje za rješenje ubrzalo proces te da će, stoga, bilo koja vakcina pružiti zaštitu od širenja virusa.
Sve ove vakcine su visoko učinkovite protiv onog za što se najviše brinemo, a to su komplikacije, hospitalizacije i smrtni ishodi, poručuje Sanjin Musa, šef Službe za epidemiologiju ZZJZ FBiH.
Ono što utječe na djelovanje vakcine jeste historija zdravstvenog stanja pacijenta, razvijeni komorbiditeti i trenutna klinička slika. Da imamo mogućnost izbora doktori bi, prije vakcinacije, utvrdili zdravstveno stanje pacijenta te odredili koju vakcinu će primiti.
Činjenica je da bilo koja vakcina ne dolazi u obzir kod trudnica, kod djece, ali Fajzerova može da se da negdje i mlade ispod 18/17 godina, ističe Zehra Dizdarević, pulmolog.
Vakcine koje su u upotrebi se razlikuju po načinu proizvodnje, skladištenja ali i cijenama. Jedne su napravljene od genetski modifikovanog virusa, a druge od patogena stvarnog virusa.
Onda bismo neke grupe bolesnika, posebno imunokompromitovane grupe bolesnika koji imaju anamneze o prethodnim alergijama, razdvojili u dvije grupe i savjetovali da se vakcinišu s jednom od te dvije vakcine, zaključuje Dragan Stevandić, specijalista interne medicine.
Učinkovitost do sada registriranih vakcina je od 50 do 90 posto. Svjetska zdravstvena organizacija procenjuje da će između 65 i 70 posto ljudi morati da bude imuno pre nego što se prekine prenošenje, što predstavlja veliki podstrek za vakcinaciju. Stoga stručnjaci ističu da je, u uslovima kada kasnimo s nabavkama, najbolja ona vakcina koja je odmah dostupna.
Jedina prava kontraindikacija je osjetljivost na sastojke vakcine, ostalo sve može biti predmet razgovora, dodaje Aida Pitić, epidemiolog.
Vakcina nije obavezna nigdje ali se savetuje za većinu ljudi, s izuzetkom malog broja njih kojima se ne preporučuje iz medicinskih razloga. U našoj zemlji još uvijek su na listi za vakcinaciju prioritetne skupine, no za očekivati je i skori početak vakcinisanja ostalog stanovništva.
Često me zovu na telefon pitaju šta mislite profesorice hoću li dobiti vakcinu, ja kažem procijenite sami vi odgovarate za svoje zdravlje, navodi dr. Dizdarević.
A odgovornost i za svoje i za tuđe zdravlje pokazujemo i poštivanjem mjera i naredbi koje, dok vakcina ne pronađe svoj put do svakog od nas, mogu doprinijeti smanjenju širenja zaraze.
