Pandemija virusa korona uzela je danak i kada je u pitanju položaj žena u BiH, sve više je žrtava nasilja, ali i žena koje su izgubile posao, a time ionako labavu finansijsku stabilnost.
Čestitke povodom Međunarodnog dana žena i jučer su stizale sa svih strana, kao i uobičajene poruke da je značaj i doprinos žena u bh. društvu ogroman, ali i dalje ostaje problem nasilja u porodici, koji je samo pogoršan jer su žrtve nevidljivije usljed borbe protiv virusa.
Mirzeta Tomljanović, tehnička koordinatorka sigurne kuće u Bijeljini, kazala je da je broj poziva koje su žene uputile tokom 2020. godine bio 30 puta veći u odnosu na broj poziva koje je ova fondacija zaprimila 2019. godine.
“U 2020. godini zaprimili smo 659 poziva žena koje su prijavile nasilje u porodici, a takođe smo prijave dobijali putem Vibera, ali i društvenih mreža”, rekla je Tomljanovićeva za “Nezavisne”.
Dodala je da je javljanje žena u periodu pandemije bilo otežano, jer su većinu svog vremena provodile u prisustvu nasilnika.
Dodala je da je očito da pandemija uzima svoj danak, te da je broj žrtava rodno zasnovanog nasilja sigurno i veći.
“S obzirom na to da su i institucije bile onemogućene da pruže zaštitu ženama, sigurno je da su brojke mnogo veće”, kazala je Tomljanovićeva.
Istakla je da dodatan problem predstavlja i činjenica da je dosta ljudi u vrijeme pandemije zbog privremenog zatvaranja ostalo bez posla.
“Nažalost, kada se dijele otkazi, žene su nerijetko prve na redu. S druge strane, iako nije opravdanje, muškarci koji su već bili nasilni prema svojim partnerkama su nezadovoljstvo zbog otkaza iskaljivali na ženama”, navela je Tomljanovićeva.
Gorica Ivić, projekt koordinatorka sigurne kuće Banjaluka, kazala je da su evidentirali porast broja žena koje su im se obraćale za pomoć zbog pretrpljenog nasilja, a taj broj u odnosu na 2019. godinu je za 30 odsto veći.
“U 2020. godini u sigurnoj kući smo imali 52 žene, dok je taj broj godinu dana ranije iznosio 40. Takođe kroz besplatno pravno savjetovalište smo imali znatno povećanje, 447 žena nam se obratilo 2020. godine, a u 2019. godini oko 250 žena se javilo”, navela je Ivićeva za “Nezavisne”.
Istakla je da su se problemi žena u vrijeme pandemije usložili, posebno za vrijeme lockdowna.
“Tada je ženama koje trpe neki oblik nasilja bio ograničen pristup pomoći, ali i osobama koje bi ih mogle ohrabriti da prijave nasilje. Takođe, otežano im je bilo javljanje službama za pomoć, jer su često bile u prisustvu nasilnika”, kazala je Ivićeva.
Dodala je da veći broj žena koje se javljaju za pomoć rade privremene poslove, a u vrijeme pandemije su često gubile taj vid izvora prihoda.
“Ove žene u vrijeme pandemije su gubile zaposlenja i tako se našle na margini, materijalno i egzistencijalno. Uspjeli smo da im u tim trenucima pružimo pomoć, uz pomoć međunarodnih donatora”, rekla je Ivićeva.
Ombudsmani za ljudska prava BiH jučer su, pored čestitke ženama, skrenuli pažnju na položaj žena iz višestruko marginalizovanih društvenih grupa, koji je dodatno otežan zbog epidemije virusa korona, poput žena koje su preživjele nasilje, starijih žena, žena sa invaliditetom, samohranih majki i Romkinja.
Istakli su da je postizanje rodne ravnopravnosti dugoročan proces koji zahtijeva zajednički rad državnih organa, civilnog društva i međunarodnih organizacija, kao i da će i ubuduće insistirati na ostvarivanju i efikasnoj zaštiti prava žena u svim situacijama kada su ona ugrožena, pišu Nezavisne novine.
