18 C
Tuzla
16.06.2024.

/VIDEO/ Nevidljiva u jeziku, nevidljiva u životu: Zašto su žene kuharice, ali ne i ministrice?

Lingvisti se slažu u tome da je bosanski jezik orodnjen, odnosno da ima muški, ženski i srednji rod. Ponekad dolazi do poklapanja prirodnog i gramatičkog roda, kao na primjeru riječi tata.

No, u tom slučaju sigurno nećemo reći : „Došla mi je tata“, jer znamo da je imenica tata muškog roda. Međutim, kada su u pitanju žene, uprkos prirodi našeg jezika i njegovoj prilagodbi, ženski rod često se ne koristi.

Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih disciplina

Mi imamo onda problem u kongruenciji kada koristimo recimo sekretar za ženu, pa hoćemo da kažemo: „Sekretar je potpisala dokument.“ Ne može, zato što nam para uši, nije nam prirodno da tako čujemo, jednostavno sve se u našem jezičkom stomaku protivi toj konstrukciji”,  objašnjava Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih disciplina.

Zbog toga je, kaže ona potrebno da kažemo: “Sekretarka je potpisala neki papir, a ne sekretar je potpisala.”

Mira Vilušić, projekt menadžerica u Udruženju “HO Horizonti” Tuzla kaže da je veoma visoka afirmativna vrijednost riječi tipa spremačica, čistačica, krojačica, frizerka i sve one servisne usluge koje žene čine, a već imamo generacije žena koje žele da budu i generalke i arhitektice i sve drugo što žele da budu, međutim jako teško mogu da nastupe pod tim ženskim nazivom svog zanimanja“.

„Zašto je učiteljica OK, doktorica OK, ali profesor doktor mora u muškom rodu?“

Odgovor na ovo pitanje treba potražiti u patrijarhalnim stavovima bh. društva. Osporavanje upotrebe rodno osjetljivog jezika dobija drugu dimenziju onda kada kod određenog broja ljudi vlada uvjerenje da je pozicija viša ukoliko se koristi u muškom rodu. Pa tako imamo primjere visokoobrazovanih žena koje sasvim opravdanim smatraju da ih se oslovljava sa hirurg, ginekolog, neonatolog, specijalista i slično i često na tome insistiraju.

Vildana Džekman, aktivistkinja

 

„Nerijetko ćete imati priliku da čujete nisam ja ministrica nago sam ja ministar, jer samim tim ona smatra da je mnogo značajnije nego da kaže za sebe da je ministrica, što apsolutno nije tačno i to je onda nedavanje prilike drugim ženama da mogu biti na tim pozicijama“, priča nam Vildana Džekman, aktivistkinja.

 

 

Lingvističko ili političko pitanje?

Govoriti o ravnopravnosti i osnaživanju žena, a ne upotrebljavati rodno osjetljivi jezik apsolutno je nedopustivo, no primjena ili neprimjena rodno osjetljivog jezika već odavno nije samo lingvističko nego i političko pitanje.

Zbog toga su aktivistkinje i organizacije iz cijele BiH 2013. godine pokrenule inicijativu “Građanke za ustavne promjene” koja se zalaže za Ustav Bosne i Hercegovine koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, sa posebnim fokusom na rodnu perspektivu.

„Ustav BiH ne koristi rodno senzitivni jezik. Ustav trenutno jezički i gramatički ne prikazuje uopšte postojanje ženskog roda. Sve je pisano u muškom rodu i uopšte nije prirodno našim jezicima. Ženski rod se u ovim, ali i mnogim drugim slučajevima samo pretpostavlja. Ukoliko se to odnosi na sve nas, onda ne bismo trebali imati problem da tako i piše; da pored državljana piše i državljanka, pored delegata i delegatkinja itd“, objašnjava Medina Mujić, Inicijativa građanke za ustavne promjene.

Političarke i zastupnice umjesto političar i zastupnik

Ogroman korak ka vidljivosti žena u javnom diskursu  dala je Ismeta Dervoz koja je u Parlamentarnoj skupštini pokrenula inicijativu da se ukine diskriminacija u jeziku koja je u upotrebi u PSBiH u odnosu na pripadnice ženskog roda – u dokumentima, internoj i eksternoj komunikaciji i načinu oslovljavanja. Oba doma PSBiH su jednoglasno podržala inicijativu.

Krajnji rezultat inicijative bio je PRIRUČNIK Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, koji je sada u upotrebi i u zemljama regiona, jer sadrži smjernice i za hrvatski i za srpski jezik. On sadrži primjere, amandmane na poslovnike i pravilnike, a tu je i tabela zvanja i zanimanja.

(Ne)vidljiva u jeziku – (ne)vidljiva u životu!

„Imate i onih koji sputavaju cijelu tu priliku na način da kažu vi se mizerno borite za rodno senzitivni jezik. Nije to mizerna borba! To je davanje prilika ženama da budu vidljive u jezičkim i u medijskim diskursima. Ako ste nevidljivi u jeziku, nevidljivi ste i u stvarnom životu i u drugim segmentima!“, poručuje aktivistkinja Džekman.

Da li je izbjegavanje rodno senzibilnog jezika diskriminacija?

Korištenjem rodno osjetljivog jezika u velikoj mjeri doprinosimo postizanju višeg stepena rodne ravnopravnosti u BiH, a njegovo namjerno nekorištenje spada u domen diskriminacije žena, stava je sociolog Sanjin Mahmutović.

Sanjin Mahmutović, magistar sociologije

 

„Imamo Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i Zakon o zabrani diskriminacije i ako se to uzme u obzir, sa sigurnošću možemo reći da je nekorištenje rodno osjetljivog jezika jedan oblik diskriminacije.“

 

 

Jezička evolucija kao neminovnost

Da je jezička evolucija neminovnost, a upotreba rodno osjetljivog jezika imperativ svih deklaracija o ljudskim pravima, slaže se i univerzitetski profesor Sead Nazibegović. Problem dolazi iz društveno ekonomske slike društva u kojem živimo, odnosno iz vremena kad su neki poslovi bili rezervisani isključivo za muškarce.

„Moramo shvatiti da je slika na terenu ono što će se preslikati u neki korpus samog jezika u nekom doglednom normiranju i proširivanju norme Bosanskog jezika i mislim da će odgovori na terenu donijeti to neko konačno rješenje“, kazao je profesor Nazibegović.

Mediji trebaju biti nosioci promocije rodne ravnopravnosti, a samim tim i upotrebe rodno osjetljivog jezika. Njegovom upotrebom riječi koje na prvu čudno zvuče postaju sastavni dio govora i ulazu u opštu upotrebu. Veliku ulogu imaju i obrazovne institucije koje najmlađim generacijama treba da daju slobodu govora i budu primjer rodne ravnopravnosti kroz upotrebu rodno osjetljivog jezika. Jer ako je žena kuharica, zašto je ministar, a ne ministrica?

 

 

 

 

 

Vezane vijesti

TUZLA