U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno je oko 440 hiljada penzionera, a oko 60 posto njih prima najnižu penziju. To je dovoljan pokazatelj da su penzioneri zapravo na rubu egzistencije.
I sami kažu da nemaju uslova za život, jer im minimalna penzija nije dovoljna za nabavku osnovnih životnih namirnica.
“ Nikakvi uslovi, ne može bit za dadžbine i lijekove, nikakvi uslovi. Ljudi nemaju od čega da žive. Svako se bori za goli život ovdje u BiH”, kaže penzionerka Mira.
Svako, pa i penzioneri. U istraživanju o životu ove kategorije društva koje je provela RTV Slon učestvovala su 133 građana, od kojih je 114 penzionera, dok ostali kažu da su pred odlazak u penziju.
Najniža penzija trenutno iznosi 538 maraka i upravo tu svotu novca, prema podacima našeg istraživanja dobija većina, odnosno 62 posto ispitanika.
“ Mi imamo penzije manje od 52 posto prosječne plate, a vlast manipuliše podacima, mi imamo najskuplju vlast u Evropi u odnosu na BDP i prosječne plate“,rekao je za RTV Slon Vehid Jahić, predsjednik GO Stranke penzionera/umirovljenika Tuzla.
S tim se slažu i naši ispitanici. Stoga su na pitanje kako žive penzioneri dali mnogo odgovora. Vidno nezadovoljni, penzioneri kažu da jedva spajaju kraj s krajem.
“ Novca od minimalne penzije nema ni za hranu kada podmiri sve račune. 538 maraka je gladan a živ “, kaže Nada.
“ Izuzetno težak na samom rubu siromaštva”y, smatra Senad.
“ Katastrofalan je položaj. Znate već koliko samo iznosi potrošačka korpa danas, za lijekove ne ostane ništa”. mišljenja je Omer.
U skromnim domovima, penzioneri s minimalnom penzijom se suočavaju s ograničenjima koje donosi finansijska stiska. Njihove priče su priče o izborima između osnovnih potreba – hrane, topline, i lijekova. Njihova svakodnevica postaje kompromis gdje svaki korak traži pažljivo planiranje.
”Po našim procjenama, preko 72 posto penzionera u FBiH nalazi se u zoni i ispod zone siromaštva. Ovde se pogrešno neke stvari tumače, implementiraju. Penzija nije socijalna pomoć. To je radno stečeno pravo svakog pojedinca i mi ne možemo penzionere svrsatavati u socijalnu kategoriju. Međutim, po primanjima, iznosu korpe, prosječne plate, 538 maraka je zona siromaštva”, istakao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera TK.
Dugotrajna borba penzionera za povećanje malih penzija kako bi mogle pokriti osnovne troškove života sada je dobila novu dimenziju. Pored traženja pravednijih primanja, penzioneri u Tuzli ističu hitnu potrebu za poboljšanom zdravstvenom zaštitom.
Kritikujući dugotrajne liste čekanja u svim zdravstvenim ustanovama i visoke cijene lijekova, navode da je trenutna situacija postala nepodnošljiva. Zbog toga izlaze i na proteste.
Uz zahtjeve za boljim zdravstvenim osiguranjem, ističu hitnu potrebu za izgradnjom gradskog groblja. Nedostatak adekvatnih grobnih mjesta predstavlja dugoročni problem za zajednicu, što je postalo sve očitije s povećanjem broja umrlih i manjkom prostora na postojećim grobljima.
“Nama će još malo gradsko groblje sa Trnovca sići do Panonike. Radi socijalnih potreba gradska uprava i Gradsko vijeće moraju nam osigurati što prije Gradsko groblje”, navodi Jahić.
Sudeći prema istraživanju, za mnoge odlazak u penziju označava ne samo kraj radnog vijeka, već i borbu s finansijskim ograničenjima. Mnogi se suočavaju s izazovom održavanja standarda života, rastućim troškovima životnih potreba, zdravstvene skrbi i stambenih troškova.
“Šta da vam kažem, najteže je biti penzioner, nema spasa kod ove vlasti za penzionere”
“Penzionerima je uhar koliko god da im daš, ko male penzije”, kažu penzioneri.
S vremena na vrijeme dobiju jednokratnu pomoć, koja, kako joj i samo ime govori, nije trajno rješenje Tuzlanski kanton jedini je gdje su penzioneri uz oktobarsku penziju dobili i jednokratnu novčanu pomoć od 100 KM.
Od ukupnog broja ispitanika skoro 40 posto ih je reklo kako nisu upoznati da u našem kantonu postoje takvi programi pomoći za penzionere, a oni koji jesu tek 15 posto njih kaže da su nejasni. I to je kako navode, samo kap u moru.
“Nije dovoljno ni za šta, jedva narod živi, kad dobijem penziju platim račune, što dobiješ to ti i uzmu. Kao daju ti nešto, a ništa ti nije dao, najmanja penzija treba da bude 800 maraka da bi čovjek iole preživio mjesec, ovo je sve katastrofa živa”, kaže Meho iz Tuzle.
Nezadovoljstvo penzionera prema odnosu nadležnih organa prema njima je vidljivo i izraženo. Prema našem istraživanju, čak 84 posto penzionera izrazilo je svoje nezadovoljstvo zbog nedovoljnog uključivanja svih penzionera u mjere i politike koje se tiču njihovih primanja i životnih uslova.
Mnogi smatraju da su postojeće mjere nedovoljne jer ne pokrivaju sve skupine penzionera, ostavljajući određene kategorije s nedostatkom podrške.
Sve veći jaz između malih penzija i visoke inflacije postaje sve očitiji. Iz istraživanja koje je provela RTV Slon proizlazi da oko 17 posto ispitanika smatra da bi status penzionera bio poboljšan povećanjem svih penzija. S druge strane, devet posto ispitanih ističe da poboljšana zdravstvena zaštita može dovesti do podizanja kvalitete života penzionera.
Penzioneri nisu oklijevali kada su ih pitali za svoje ideje o boljem modelu koji bi im omogućio pristojniji život. Njihove riječi su bile jasne i odražavale su snažnu želju za poboljšanjem kvalitete njihovog života.
U svjetlu ovih izazova, Savez udruženja penzionera uputio je inicijativu prema Federalnoj vladi za vanredno povećanje penzija do kraja godine. Međutim, nadležni organi za sada ne daju konkretne obećavajuće odgovore, naglašavajući samo redovno usklađivanje penzija u budućnosti.
”Novo povećanje penzija iduće godine, u skladu sa Zakonom PIO predviđeno je da se u aprilu svake godine usklađuju penzije i povećava vrijednost općeg boda. Mislim da će iduće godine biti značajno povećanje, tako da imaju razloga čemu da se nadaju”, rekao je Halil Subašić, direktor Federalnog zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja.
Podržavanje penzionera kroz mjere koje osiguravaju pristup zdravstvenoj skrbi, finansijsku stabilnost i aktivno uključivanje u zajednicu ključno je za stvaranje okruženja u kojem se cijene i poštuju svi članovi društva, bez obzira na godine, smatraju ispitanici.
Slične probleme dijele penzioneri u Banja Luci. Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 540 maraka. U istraživanju koje je proveo portal Gerila.Info učestvovalo je 74 ispitanika od kojih se 17 posto njih izjasnilo da prima upravo ovaj iznos.
Ono u čemu su se složili svi ispitanici jeste da su upravo niske penzije najveći problem penzionera. Iako vlast najavljuje novo zakonsko usklađivanje penzija sa prosječnom platom od naredne godine od 90 posto, Penzioneri tvrde da je to nedovoljno jer se radi o iznosu od nekoliko desetina maraka dok je inflacija dovela do velikih poskupljenja u ovom bh. entitetu.
„ Ako znamo da je sve poskupilo 50 ili 70 pa i po sto posto gledajući pogotov na seoskom području gdje ljudi se griju na drva, ako je da kažem u sadašnjem vremenskom periodu gdje se ljudi pripremaju za zimu pa trebaju kupiti nešto za zimnicu, to su ogromne cijene, tako da mislim da je ovo usklađivanje malo“, rekao je za Gerila.Info , penzioner.
Da se ima malo sluha za penzionere, kažu u sindikatu penzionera Republike Srpske. Navode kako su i prethodne vlasti u posljednjih dvadeset godina izdvajale nedovoljno sredstava za ovu kategoriju društva. To posebno naglašavaju i penzioneri.
„ Od početka Fonda PIO RS stanje je vrlo loše zbog toga što jedan period penziju nisu usklađivane, onda je oduzet borački dodatak ljudima a potom smanjene penzije. U tih osam godina velikom broju ljudi ostali su dužni, a onda kada ne znaju šta će s njima kažu neka ide u penziju“, navodi Krajinović.
Dok se aktuelna vlast hvali kako iz godine u godinu podiže standard najstarije populacije i na taj način pokušava obezbijediti glasove penzionera, prvi čovjek Banja Luke prema mišljenju ispitanika naklonost penzionera pokušava pridobiti dijeljenjem besplatnih autobuskih karata.
Penzionerima je kažu ovo bitno. To potvrđuje i podatak da je 1.200 penzionera sa najmanjom penzijom dobilo besplatne karte.
„ To je ogroman podsticaj, ogromna podrška. Mnogo znači za mobilnost penzionera kao ljudi u godinama da mogu da se kreću povoljnije. S druge strane izrađujemo kartice prijateljstva da u svim marketima, apotekama, tržnicama kupuje povoljnije. Uz kartice javnog prevoza besplatno putuju Što znači da je to veća ušteda jer ne troše na one stvari na koje su trošili“, istakao je Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke.
Veća izdvajanja za pezionere najavljuju i vlasti na republičkom niovu, i to u narednom budžetu. Predsjednik Vlade RS kaže da je u Budžetu za narednu godinu predviđeno znatno više novca, odnosno usklađivanje penzija ali i za veći broj penzionera u odnosu na ovu godinu.
„ Najveće stavke na rashodovnoj strani su penzije za koje u Budžetu 2024. godine treba da izdvojimo milijardu i 785 miliona KM ili 11 posto više nego što je rebalansom Budžeta predviđeno za 2023. godinu. Ovo nije sve povećanje penzija, povećanje penzije biće negdje na niovu 9 posto, a ovih 11 posto je i povećanje broja penzionera“, smatra Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.
Život penzionera obično je obilježen prilagođavanjem novim finansijskim okolnostima. Primanja koja penzioneri dobivaju često nisu visoka, a više od 50 posto naših ispitanika kazalo je da ta primanja ponekad nisu dovoljna za pokrivanje svih životnih troškova. No, nadležne vlasti rješenje vide u Zakonu o usklađivanju penzija sa prosječnim platama.
„Kada gradimo sada novi Budžet za iduću godinu, od januara će biti usklađene penzije. Najveća pobjeda ovog vremena je što je donešen Zakon o automatskom usklađivanju penzija sa prosječnom platom i rečeno je kako to ide. Ja mislim da će u toku iduće godine to usklađivanje omogućiti povećanje penzija 10 posto i moramo izdvojiti dodatnih 150 miliona KM da bi se to isplatilo. Ali je usklađivanje predviđeno zakonom, a iz Udruženja penzionera su zadovoljni s tim“ kazao je Milorad Dodik predsjednik RS.
Međutim, kako navode analitičari, to što je Udruženje penzionera zadovoljno, ne znači da su zadovoljni i penzioneri.
„ Vlast je mnoge kategorije u društvu anestezirala. Onog trenutka kad nadležni vide da im neka kategorija može napraviti problem oni urade anesteziju i stave šapu na tu kategoriju. Penzioneri nisu jedini, tu su i studenti. Međutim, što se tiče života penzionera oni ne mogu da žive. Ako imate penziju od 400 KM a 200 ode na lijekove, onda su naši penzioneri čarobnjaci u društvu“, dodaje Stefan Blagić analitičar.
Blagić smatra da usklađivanje penzija niej dovoljno s obzirom na inflaciju. Još jedan od problema je i što se broj penzionera u Republici Srpskoj izjednačio sa brojem radnika. To je ujedno i dugoročno teško rješiv problem, ističu stručnjaci.
„ Vlada Republike Srpske svake godine podiže penzije odnosno u skladu sa inflacijom dižu određen postotak. Naša zvanična inflacija je 15 posto a hrana se povećala za 25 posto. Čak i da su podigli za 15 posto opet je životni standard opao jer penzioneri dominantno troše na lijekove i hranu“, navodi Blagić.
Samo tri od 74 ispitanika ocijenili su svoju finansijsku situaciju kao zadovoljavajuću, dok su ostali istakli kako su im finansije ispod zone. Penzioneri vide mnogo rješenja, međutim dominiraju ona da sve penzije trebaju biti povećane a ne samo minimalne. Osim toga, rješenje kako je navelo njih 34 posto vide i u ljudima koji zastupaju interese penzionera.
U konačnici, penzije svuda u regionu jedva dostižu za pristojan život, ali iskustvo, uz pomoć porodice, okoline i države, najstarijima značajno može povećati kvalitet godina koje se neretko zovu zlatno doba, smatraju ispitanici.
