927 miliona KM tokom prošle godine izdvojeno je za rad državnih institucija Bosne i Hercegovine. Ministarstvo odbrane, Obavještajno-sigurnosna agencija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela spadaju u najveće budžetske korisnike, pokazala je to publikacija Budžet za građane. Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da u ukupnim budžetskim izdvajanjima državni nivo vlasti ima najmanju ulogu i da baš ovdje postoji najmanje prostora za uštede.
”Tako da bi bilo dosta bolje da se napravi prezentacija trošenja budžetskih sredstava za entitetske, kantonalne nivoe koji su dosta raskošniji, interesantniji, više sredstava daju na neke druge stvari koje nisu neophodne za živote građana,” kaže Čavalić za RTV Slon.
Upravo takva trošenja stvorila su društvenu klimu u kojoj radnici prije svega biraju poslove u institucijama, a ne u privatnom sektoru. Baš to pogubno je za ekonomiju, objašnjava Čavalić, jer je realni sektor nosilac ekonomskog napretka. Obrnut proces dešavao se u zemljama Baltika, a zbog toga su i rezultati znatno drugačiji.
”Kada su počeli radnici da preferencionalno idu u realni sektor, a ne u državni to je bio znak da su izašli iz tranzicije i da imaju stepen razvoja koji može da osigura životni standard čovjeka. Kod nas nije tako. Prevelika izdvajanja za administraciju, iznosi nadnica se nisu spuštali ni tokom pandemije, prevelika zapošljavanja, sve je to kreiralo sliku zbog koje mladi uglavnom žele u javni sektor,” objašnjava Čavalić.
A to prije svega žele zbog plata koje su često i duplo veće nego u privatnom sektoru. Iako političari često pričaju o smanjenju nameta, rasterećenju privrede, ekonomskom progresu, konkretne poteze u ovom smjeru skoro da i ne prave. Privredi i poslodavcima se ne olakšava. Građani su sa druge strane ogorčeni što je stanje ovakvo jer, kako kažu, postoje rješenja, ali volje očito ne.
”Umjesto da pomažu ovoj omladini da se zaposli, da omladini prvo pomognu… Ovo je sramota što se radi. Mi smo krivi što smo ih izabrali. Što god se kaže suvišno je,” poručuje jedna od građanki Tuzle, dok jedan od Tuzlaka kaže: ”Osim toga što oni imaju kojekakve dodatke na provedene godine rada, pa na godišnje odmore, tople obroke. Sve je to daleko veće. Imaju bolje uslove nego u realnom sektoru od kojeg oni praktično žive i od poreza građana ove naše zemlje. Oni deklarativno pričaju o mladim koji odlaze. Imam osjećaj da žele da što više mladih ode…”
Ekonomski analitičari objašnjavaju da je potrebno smanjiti fiskalni teret poslodavcima, izvršiti digitalizaciju ekonomije i unaprijediti mogućnosti poslovanja u BiH odnosno jednostavno kazano: potrebno je smanjiti pritisak na privatni javni sektor. Tek većim razvitkom privatnog sektora, poručuju oni, doći će do povećanja životnog standarda svakog stanovnika naše zemlje.
