Završna konferencija Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini ‘Za sve nas’ održava se u Sarajevu, a ima za cilj prezentiranje rezultata ostvarenih tokom 13 godina provedbe reforme u oblasti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini.
Projekt mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini podržava Vlada Švicarske, a implementira Institut za populaciju i razvoj u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Predstavnik Federalnog ministarstva zdravstva dr. Goran Čerkez kazao je novinarima da je reforma zapravo počela 1996. godine i odvijala se u tri faze, a ovih 13 godina bila je finalna faza.
– Prva je bila poslijeratna faza kad smo nastojali situaciju održati stabilnom, uspostaviti centre u lokalnoj zajednici. Druga faza je bila već kad smo radili jedan segment na regionalnom nivou, a ova faza od 13 godina donijela je krucijalne promjene u mentalnom zdravlju – naglasio je Čerkez.
Kako je kazao, fokus je na korisniku usluga. Više se ne govori samo o terapijskom djelovanju (kao terapiji), nego o oporavku pacijenta i njegovoj inkluziji.
Uspjeli su, kaže, da uvedu i novi set usluga, realiziraju izradu plana za svakog pojedinca koji za to ima potrebu da bi se što prije oporavio i vratio u zajednicu. Mnogo je urađeno i na prevenciji i smanjenju stigme, koja često više pogađa pacijente, nego bolest. Uspostavljen je i specifičan model otpusta iz bolničkog liječenja za te ljude tzv. koordinirani otpust.
– Reforma je bila izuzetno opsežna, a značajan segment je u unapređenju dječijeg mentalnog zdravlja što se pokazuje kao posebno značajno, ali i u stvaranju udruženja korisnika, radu i suradnji sa njima – kazao je.
Direktor za saradnju Ambasade Švicarske u BiH Siroco Messerli ističe izuzetnu suradnju svih sudionika procesa, a rezultata je bilo mnogo.
– Imamo 74 centra za mentalno zdravlje, na nivou primarne zdravstvene njege. To su posebne jedinice, educirane da rade i podržavaju ljude koji imaju problema s mentalnim zdravljem. Moguće je to raditi i ambulantno. Dosad je podršku, u tom obliku i kroz projekt, primilo više od 70.000 ljudi – kazao je. Ističe pozitivne promjene na nivou BiH, ‘koje je moguće postići ovakvim reformama’. Ne radi se samo o pristupu, nego i kvalitetu zdravstvenih usluga.
Direktorica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić ističe intenzivan rad svih sudionika projekta da bi se zaokružili sistem brige i zaštite mentalnog zdravlja za sve korisnike tih usluga. Projekt je, kaže, donio veliku povjerenje u zdravstvene profesionalce, a time se posebno ponose.
Liderica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini i specijalista psihijatrije Biljana Lakić kaže da je mnogo urađeno u tom projektu, posebno bitno je stavljanje korisnika usluga u središte.
– Paralelno sa svim drugim aktivnostima, koje smo radili, mi smo radili na opismenjavanju stanovništva o mentalnom zdravlju. Značajan akcent je dat i na promociju mentalnog zdravlja i preventivne aktivnosti – kazala je.
Integrativni psihoterapeut za djecu, mlade i odrasle prof. dr. Gordana Buljan Flander iz Zagreba sudjelovala je u mnogim od projekata koji se odnose na zaštitu djece i mladih u BiH, a najviše su tome doprinijeli centri za mentalno zdravlje koji rade i prevenciju i intervenciju. Kako je kazala, ulagalo se mnogo u edukaciju stručnjaka koji mogu na vrijeme reagirati, što je posebno važno u periodu nakon pandemije.
U te su edukacije uključeni su i oni koji su u stalnom kontaktu sa djecu i mladima – škole, vrtići i druge obrazovne institucije. Mogu prepoznati šta se dešava sa tom djecom i dalje ih uputiti u zdravstvene ustanove.
– Bosna i Hercegovina je prepoznala multidisciplinarnost i intersektorsku suradnju, to je ključ zaštite mentalnog zdravlja – kazala je.
Reformom u oblasti mentalnog zdravlja je promijenjen pristup zaštiti i promociji mentalnog zdravlja, gdje je korisnik usluga postavljen u fokus reforme, a u isto vrijeme se vodilo računa o pravima pacijenta i smanjenju stigme i diskriminacije.
