“Za prava smo se izborile, nismo ih dobile i ne damo ih!” istakle su u svoj saopštenju Ženske mreže BiH, Mreže za izgradnju mira i Inicijative Građanke za ustavne promjene, koje prenosimo u cjelosti:
” Naš cilj je da mir, ravnopravnost spolova, ženska prava i socijalna pravda postanu neizostavni i ključni elementi bosanskohercegovačkog društva. U Bosni i Hercegovini svjedočimo konstantnom direktnom ili indirektnom kršenju prava žena, na brojne načine. Praksu da žene nisu jednako plaćene kao i muškarci za rad iste vrijednosti moramo prekinuti. Stakleni strop, diskriminatorska praksa koja žene zaustavlja u napredovanju, ružičasti porez i visok procenat žena neaktivnih na tržištu rada, su samo neki od problema o kojima jasno i glasno moramo govoriti.
Govorimo glasno i jasno o nevidljivosti i zastupljenosti neplaćenog kućnog rada, o pravu na zdravstvenu zaštitu i neophodnost dostupnosti potrebnih lijekova za sve žene, političkoj participaciji žena i pravu na učešće u svakom aspektu života, seksualnom uznemiravanju, diskriminaciji, femicidu, poduzetništvu i obrazovanju žena, porodiljnim naknadama i pravu na jednaku platu za rad jednake vrijednosti.
Govorimo o nevidljvosti, pogotovo višestruko marginaliziranih grupa žena, a podsjećamo na
neravnopravan položaj žena u Bosni i Hercegovini i izostavljanju žena u historijskom,
društvenom i političkom životu. Mizogine i seksističke prakse i napade želimo učiniti
prošlošću.
Još uvijek se nosimo sa problemom neravnopravnosti žena, većinskom populacijom čiji glas
se nadglasava i ućutkuje. Vrijeme u kojem su žene na izbornim listama samo kako bi popunjavale kvote samo da se ispoštuje zakon, bez stvarne namjere da žene postanu nositeljice funkcija u politici mora doći svome kraju.
U društvu gdje se smatra da je rodno osjetljivi jezik, i to samo kada nije diskriminatorski,
čudan, bespotreban, pleonazam, moramo dići svijest – žene svoje mjesto u društvu, u historiji, u jeziku su odavno zaslužile svojom borbom. Praksa da žene budu pitane na razgovoru za posao imaju li namjeru osnovati porodicu ili pak budu otpuštene ukoliko zatrudne, iako protuzakonita, prisutna je i dalje.
Ustav države Bosne i Hercegovine ne prepoznaje žene ni ljudska prava žena. Stoga, ustavne promjene kako bi Bosna i Hercegovina dobila rodno pravedan ustav potrebne su nam više nego ikada.
Mir ima žensko lice, a ženski doprinos u izgradnji održivog mira, u mirovnim procesima i
stvaranju novih prijateljstava ostaje sakriven, poput ulica i sokaka koje rijetko u kojem gradu nose ženska imena. Ne želimo da samo cvijeće obilježava ovaj dan, karanfili su nam dragi, ali ne trebaju nam samo jednom godišnje. Treba nam stalna, kontinuirana podrška i borba i naša prava koja smo svojom borbom zaslužile.
Povodom Osmog marta – Međunarodnog dana žena 2023. godine poručujemo da je nama
svaki dan u godini Osmi mart, naša prava koja smo osvojile ne damo. Ne spavamo nad
rodnom neravnopravnošću, nad nasiljem nad ženama ni mizoginijom. Uskraćena prava
ostvarit ćemo, a mir zadržati.
Feminizam nije vodio ratove. Poručujemo da žene nisu postotak i da nisu kvota. Nećemo stati dok svaka žena ne bude ravnopravna, dok ne ostvari svoja zagarantovana prava i dok se ne bude osjećala sigurno u našem društvu.
Ne smijemo dozvoliti da niti jedna žena, djevojka i djevojčica, a posebno pripadnice višestruko ranjivih grupa žena, bude nevidljiva i da njena potreba i njena prava budu ignorisani. Nastavljamo stazom koji su utabale mnoge snažne žene prije nas i poručujemo da se naša borba neće zaustaviti sve dok u svakom aspektu našeg javnog i privatnog života ne budemo uživale jednaka prava kao i muškarci i dok se ne izborimo za društvo u kojem niti jedna od nas žena neće biti nevidljiva i zapostavljena.
Pozivamo sve da nam se na ovom putu pridruže jer ravnopravnost, socijalna pravda i prava nisu nešto što tek treba da dobijemo – mi smo je osvojile, ali borba da je sačuvamo i unaprijedimo traje i trajat će”, navodi se u saopćenju.
