Negiranje genocida još je prisutno u našoj zemlji i susjedstvu. Zakonom je zabranjeno, ali ga ima. Prijava također, ali procesa protiv prijavljenih nema. U kojim slučajevima je negiranje genocida krivično djelo i kako pravilno podnijeti prijavu nadležnim organima?
Negiranje genocida i veličanje presuđenih zločinaca je zabranjeno zakonski od 2021. godine, izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je donio tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko. Zakon ipak, nije zustavio prakticiranje takvih pojava, što je navedeno u Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici koji je pripremio Memorijalni centar Srebrenica.
U izvještajnom periodu za 2023. godinu zabilježeno je 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u medijskom prostoru BiH i regiona. U uporedbi s prošlogodišnjim izvještajem,
u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva negiranja.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je i dalje među glavnim negatorima genocida, stoji u ovom Izvještaju.
Do sada nije bilo procesa protiv prijavljenih osoba za negiranje genocida i drugih ratnih zločina, odnosno veličanje zločinaca. Nadležni pravosudni organi uglavnom odbacuju prijave građana. Pravna stručnjakinja Lejla Gačanica navodi da nije svako negiranje genocida, zapravo i krivično djelo.
”Mi imamo četiri zakonom definisanje radnje to je javno odobravanje, poricanje ili negiranje, grubo umanjivanje ili pokušaji opravdavanja. Ove četiri radnje moraju biti počinjene na takav način da se dotiču zločina koji predstavljaju zločin genocida, ratne zločine ili zločin protiv čovječnosti”, navodi Gačanica.
Ona pojašnjava da se prilikom ocjene da li je počinjeno krivično djelo negiranje genocida uzima u obzir način kako je to izvršeno, da li je ta radnja usmjerena prema osobi ili grupi, kakve su osobine djela što je definisano navedenim zakonom, te da li dovodi do izazivanja mržnje ili nasilja.
”Krivično djelo će predstavljati ako se ispune svi ovi elementi, ali i ako je to urađeno na javan način, ako to počini osoba koja je na javnoj funkciji ili zaposlena je unutar institucija ili udruženja koja se finansiraju iz budžeta”, rekla je Gačanica.
Obzirom da građani nisu upoznati sa svim odredbama, organizacija forumZFD napravila je Priručnik koji bi trebao olakšati i dati odgovore, kako podnijeti krivične prijave za negiranje genocida. Važno je da bude navedeno:
”Protiv koga se podnosi krivična prijava ako nam je poznato ko su osobe koje negiraju genocid u Srebrenici ili veličaju nekog presuđenog ratnog zločinca. Ako ne znamo ko je to uradio dovoljno je da napišemo protiv nepoznatih osoba, ali moramo znati koje je djelo izvršeno, koja je to radnja kojom se ispunjavaju svi oni elementi krivičnog djela. Zatim, da potkrijepimo određenom vrstom dokaza, da li je to screenshot, da li je uslikano mobitelom i u svakom slučaju da obrazložimo na koji je to način usmjereno protiv neke osobe ili grupe osoba i kako to mi vidimo da je doprinijelo ili može izazvati mržnju ili nasilje”, navodi ova pravna stručnjakinja.
U Priručniku je naveden i primjer pravilno podnesene krivične prijave za negiranje genocida i veličanje presuđenih zločinaca. Svaki građanin ima pravo i dužnost da prijavi krivično djelo Tužilaštvu BiH, a podnosi se usmeno ili pismeno.
