Toplotni val nije samo jedan vruć ljetni dan, iako se taj izraz često koristi čim temperature pređu 30 stepeni. Riječ je o periodu neuobičajeno visokih temperatura koje traju više dana zaredom, a posebno su opasne kada se ni tokom noći zrak ne uspije dovoljno rashladiti.
Meteorolozi toplotni val ne određuju samo prema jednoj brojci na termometru. Važno je koliko dugo vrućina traje, koliko su temperature iznad uobičajenih vrijednosti za to doba godine i da li se visoke temperature nastavljaju i tokom noći.
Toplotni val nije samo visoka temperatura
Da bi se govorilo o toplotnom valu, nije dovoljno da jedan dan bude izrazito vruć. Ljeti su visoke temperature očekivane, posebno u julu i augustu, ali problem nastaje kada vrućina potraje i kada se iz dana u dan zadržava iznad onoga što je uobičajeno za određeno područje.
Zato isti broj stepeni ne znači uvijek isto. Temperatura od 34 stepena u području gdje su takve vrijednosti česte ne mora imati isti značaj kao 34 stepena u mjestu gdje su ljeta inače blaža. Meteorolozi zato prate lokalne klimatske uslove, trajanje vrućine, dnevne i noćne temperature, ali i osjećaj toplote koji može biti jači ako je zrak vlažan i nema vjetra.
Toplotni val najčešće karakterišu dugotrajna vrućina, jak sunčev uticaj, sparina, slabije osvježenje tokom noći i veće opterećenje za ljude, životinje, biljke, saobraćaj, potrošnju vode i električne energije.
Šta to znači na primjeru Tuzle?
Tuzla u najtoplijem dijelu godine ima topla ljeta, ali prosječne vrijednosti pokazuju da svaki dan sa temperaturom iznad 30 stepeni ne treba automatski zvati ekstremom. Prema klimatskim prosjecima, najtopliji mjesec u Tuzli je juli, s prosječnom najvišom dnevnom temperaturom od oko 27 do 28 stepeni, dok se prosječne najniže noćne temperature kreću oko 16 stepeni.
To znači da je, naprimjer, dan sa 31 ili 32 stepena u Tuzli vruć, ali se još može uklopiti u ljetne prilike. Međutim, ako temperatura nekoliko dana zaredom ide na 35, 36 ili 38 stepeni, a noću se ne spušta ispod 20 stepeni, tada se već govori o vremenskom periodu koji znatno odstupa od uobičajenog ljetnog ritma.
Upravo tu najlakše možemo razumjeti razliku. Jedan vruć dan može biti neugodan, ali toplotni val postaje problem kada se vrućina ponavlja iz dana u dan, kada se prostorije ne stignu rashladiti i kada noć više ne donosi olakšanje.
Kako se određuje koliko traje toplotni val?
Trajanje toplotnog vala računa se prema broju uzastopnih dana u kojima su temperature neuobičajeno visoke za određeno područje i dio godine. U praksi to znači da meteorolozi ne gledaju samo današnju temperaturu, nego niz dana prije i poslije nje.
Ako se, naprimjer, u Tuzli tokom više dana očekuju temperature znatno iznad prosjeka za kraj juna ili juli, a noći ostaju tople, tada se može govoriti o toplotnom valu. Kada temperature padnu, posebno ako noći ponovo postanu svježije, toplotni val slabi ili prestaje.
Ne postoji samo jedna univerzalna granica koja važi za svaku državu i svaki grad. Neke meteorološke službe koriste određene pragove za maksimalne dnevne temperature, neke posmatraju odstupanje od prosjeka, a neke u obzir uzimaju i minimalne noćne temperature.
Šta su tropske noći?
Tropske noći su noći u kojima se temperatura zraka ne spušta ispod 20 stepeni Celzija. To znači da ni najhladniji dio noći, najčešće pred zoru, ne donosi pravo osvježenje. Takve noći su posebno važne u procjeni koliko je vrućina zaista opterećujuća.
Za Tuzlu je to dobar primjer. Ako je prosječna ljetna noć oko 16 stepeni, noć u kojoj temperatura ne pada ispod 20 stepeni znači da je i tokom noći toplije nego što je uobičajeno. Kada se takve noći ponove više puta zaredom, tijelo se teže odmara, san je lošiji, a osjećaj iscrpljenosti se prenosi u naredni dan.
Zato tropske noći nisu samo meteorološki podatak, nego važan znak da vrućina postaje opterećenje za svakodnevni život. Posebno ih teško podnose starije osobe, mala djeca, trudnice, hronični bolesnici i ljudi koji rade na otvorenom.
Zašto su noći važne tokom vrućina?
Tokom normalnih ljetnih dana zemlja, asfalt, beton i zgrade upijaju toplotu. Ako se noću temperatura spusti, taj višak toplote se postepeno oslobađa i prostor se barem djelimično rashladi. Međutim, kada su noći veoma tople, taj proces je slabiji, pa se toplota zadržava i naredni dan počinje iz već zagrijanog okruženja.
Zbog toga se u gradovima vrućina često osjeti jače nego u zelenijim i manje izgrađenim područjima. Asfalt, beton i zgrade dugo čuvaju toplotu, pa se stanovnici urbanih sredina češće suočavaju s osjećajem sparine i nedostatkom svježeg zraka.
U Tuzli se to posebno može osjetiti u naseljima sa više betona, zgrada i saobraćaja. Iako termometar pokazuje jednu vrijednost, osjećaj toplote na ulici, u stanu bez klime ili u vozilu može biti znatno neugodniji.
Kada vrućina postaje opasna?
Vrućina postaje problem kada tijelo više ne može lako da se rashladi. To se može desiti tokom višednevnih vrućina, naročito ako osoba ne unosi dovoljno tečnosti, boravi na direktnom suncu, radi fizički posao ili živi u prostoru koji se ne može rashladiti.
Toplotni val može uticati i na one koji inače nemaju zdravstvene tegobe, ali su posebno ugroženi stariji, djeca, osobe sa srčanim i plućnim bolestima, dijabetičari i svi koji koriste terapije koje utiču na regulaciju tečnosti u organizmu.
Zbog toga nije važno pratiti samo najvišu dnevnu temperaturu. Jednako je važno obratiti pažnju na trajanje vrućine, sparinu, noćne temperature i upozorenja meteorologa.
Kako lakše razumjeti prognozu?
Kada se u prognozi najavi toplotni val, građani bi trebali obratiti pažnju na tri stvari: koliko će dana trajati vrućina, kolike će biti dnevne temperature i da li se očekuju tropske noći.
Ako se najavljuje jedan vruć dan, riječ je o kratkotrajnom porastu temperature. Ako se najavljuje više dana izrazite vrućine, uz noći bez pravog osvježenja, tada se govori o ozbiljnijem periodu koji može uticati na zdravlje i svakodnevne obaveze.
Za građane Tuzle to se može pojednostaviti ovako: ljetni dan sa temperaturom oko 28 ili 30 stepeni uglavnom je u okviru očekivanog za najtopliji dio godine, ali niz dana sa temperaturama od 35 stepeni i više, uz noći iznad 20 stepeni, znak je da vrućinu treba shvatiti ozbiljno.
Toplotni val zato treba shvatiti kao upozorenje da se planovi prilagode vremenu. Boravak vani najbolje je pomjeriti u jutarnje ili večernje sate, prostorije rashlađivati koliko je moguće, piti dovoljno vode i izbjegavati duže zadržavanje na direktnom suncu. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci, starijima i osobama koje žive same, jer oni često teže primijete da im vrućina već šteti.
