BDP po stanovniku u BiH iznosi 10.700 dolara, zbog čega se Bosna i Hercegovina nalazi na posljednjem mjestu među posmatranim zemljama Balkana i jugoistočne Evrope, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda.
Prema projekcijama iz izvještaja World Economic Outlook, BiH zaostaje i za Sjevernom Makedonijom, čiji nominalni BDP po stanovniku iznosi 11.970 dolara, kao i za Albanijom sa 12.490 dolara.
Najveći nominalni BDP po stanovniku u regionu ima Slovenija, 40.630 dolara, što je gotovo četiri puta više nego u Bosni i Hercegovini. Slijedi Hrvatska sa 30.030 dolara, dok je Grčka na trećem mjestu sa 29.696 dolara po stanovniku.
Ispred BiH nalaze se i Rumunija sa 25.693 dolara, Bugarska sa 23.568 dolara, Turska sa 19.018 dolara, Srbija sa 17.250 dolara te Crna Gora sa 16.380 dolara po stanovniku.
Podaci prilagođeni kupovnoj moći također pokazuju velike razlike. Slovenija prema ovom pokazatelju premašuje 60.660 dolara, Hrvatska je na oko 54.359 dolara, dok Srbija bilježi 34.860, a Crna Gora 36.330 dolara.
MMF u posebnom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu upozorava da domaća ekonomija ulazi u period slabijeg privrednog rasta. Nakon rasta od 3,2 posto u 2024. godini, stopa je tokom 2025. pala na 2,1 posto, dok se za 2026. godinu očekuje rast od oko dva posto.
Istovremeno je zabilježeno povećanje inflacije. Nakon 1,7 posto, inflacija je tokom 2025. godine dostigla četiri posto, dok bi u 2026. mogla porasti na 5,4 posto. Rast cijena tako smanjuje stvarnu vrijednost plata i dodatno opterećuje kućne budžete.
Kao razloge usporavanja MMF navodi više cijene energenata, slabiju potražnju iz zemalja Evropske unije i neizvjesnosti u globalnoj ekonomiji.
Dodatni problem predstavlja rast budžetskog deficita, koji bi mogao dostići četiri posto BDP-a. U MMF-u upozoravaju da se novo zaduživanje sve češće koristi za finansiranje plata u javnom sektoru i socijalnih davanja, umjesto za projekte koji bi mogli podstaći razvoj i zapošljavanje.
Prema procjenama Fonda, BDP po stanovniku u BiH mogao bi brže rasti samo uz provođenje ekonomskih reformi, odgovornije upravljanje javnim novcem i veću fiskalnu disciplinu.
