Evropski lideri su na posljednjem evropskom samitu krajem prošlog mjeseca, uz prisustvo Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a, donijeli zaključak koji će imati dalekosežne posljedice, ne samo za EU, nego i za zapadni Balkan i BiH.
Naime, lideri su odlučili da će EU pojačati saradnju s NATO-om i da će svoju bezbjednosnu politiku, čija izrada je u toku, ukorporirati u NATO odbrambeni koncept. Bez obzira na to da li će BiH na kraju odlučiti da se pridruži Alijansi ili ne, za BiH će odnos EU i NATO-a biti ključan zbog integracionih procesa u EU i bezbjednosne saradnje i sa EU i sa NATO-om.
Radi razumijevanja konteksta treba napomenuti da je bivši američki predsjednik Donald Tramp zahladio odnose sa Evropom, a u jednom trenutku se činilo da bi EU i SAD u bezbjednosnom smislu zbog Trampovih stavova mogle krenuti na različite strane. Prošlosedmični evropski samit je, kako se čini, postavio novi bezbjednosni okvir za saradnju sa NATO-om i otklonio opasnost razilaženja.
Žozef Borel, visoki predstavnik EU za bezbjednost i spoljnu politiku, nakon samita izjavio je da EU vidi četiri ključne oblasti za saradnju s NATO-om, koje se odnose na vojnu mobilnost, hibridne prijetnje, klimatske promjene i bezbjednosni aspekt novih tehnologija, posebno u telekomunikacijama.
“Sa novom administracijom u Vašingtonu, sada imamo priliku da oživimo EU – SAD partnerstvo, posebno u oblasti bezbjednosti i odbrane. Tokom sastanka (22. februar) ministara spoljnih poslova EU s Tonijem Blinkenom, američkim državnim sekretarom, saglasili smo se da ćemo raditi veoma blisko, bilateralno između EU i SAD i između EU i NATO-a”, naglasio je Borel.
Borel je naglasio da će ovaj zaključak biti suština “Strateškog kompasa” koji će u novembru biti zvanično predstavljen evropskim liderima, kako bi, kako je naglasio, konačno stupio na snagu za godinu dana, na martovskom samitu lidera EU.
Za građane BiH važno je da znaju u kojim odnosima se donose ovi strateški dokumenti. Ključni faktor je odnos između EU i Rusije, jer u Evropi postoje dvije škole mišljenja, od kojih jedna smatra da će ovi odnosi otopljavati, dok drugi smatraju da će zbog izazova poput Ukrajine odnosi još neko vrijeme ostati zahlađeni te da je zato važno učvrstiti transatlantsko partnerstvo.
Zemlje poput BiH ne moraju da se opredjeljuju za članstvo u NATO-u, ali će, ako žele postati članice EU, morati ukorporirati bezbjednosni koncept EU, i uzeti u obzir dokumente poput “Strateškog kompasa”, što će svakako definisati i odnose sa NATO-om u smislu saradnje i eventualnih zajedničkih inicijativa.
Zorica Bukinac, ambasadorka Slovenije u BiH, izjavila je da će Slovenija u drugoj polovini godine preuzeti šestomjesečno predsjedavanje EU, a jedna od glavnih tema će biti bezbjednosno povezivanje sa zapadnim Balkanom i BiH, uz podršku evroatlantskim integracionim procesima.
“Ambicije Slovenije takođe će biti usmjerene na uključivanje zemalja partnera u regiji u inicijative zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Težićemo i dobroj saradnji u rješavanju kriza poput prirodnih katastrofa ili pandemija i drugih zajedničkih izazova. Poticaćemo pojačani regionalni dijalog o saradnji u odgovoru na moderne prijetnje, jačajući otpornost na polju suzbijanja hibridnih prijetnji i kibernetičke bezbjednosti”, rekla je ona.
Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
RTV Slon/ Nezavisne novine
