Centar za autizam u Tuzli pokrenuo je kampanju za proširenje prostornih i kadrovskih kapaciteta, jer postojeći uslovi ne omogućavaju pružanje stručne podrške svim porodicama kojima je potrebna. Usluge Javne ustanove Centar za autizam „Meho Sadiković“ trenutno koristi 25 osoba, dok je na listi čekanja više od 110 porodica iz Tuzlanskog kantona.
Kampanja je predstavljena danas, tokom obilježavanja Dana Centra, koji iza sebe ima tri godine rada. Osim proširenja prostora i zapošljavanja dodatnog stručnog kadra, cilj je i uvođenje zdravstvenih usluga kako bi djeca i odrasle osobe s autizmom na jednom mjestu mogli dobiti sveobuhvatniju podršku.
„Ukazala nam se velika potreba za širenjem prostornih, a samim tim i kadrovskih kapaciteta u našem Centru. Veliki je broj zahtjeva roditelja, kako djece mlađe životne dobi, tako i roditelja djece koja završavaju odgojno-obrazovni proces“, kazala je Emina Altumbabić, direktorica Centra.
Dodala je da je ustanova tokom protekle tri godine uspjela stabilizirati rad i uspostaviti sistem stručne podrške korisnicima.
Centar za autizam u Tuzli prima pozive porodica iz cijele BiH
Iako je Centar namijenjen prvenstveno korisnicima s područja Tuzlanskog kantona, potreba za njegovim uslugama postoji širom Bosne i Hercegovine. Iz Udruženja roditelja djece i osoba s autizmom URDOSA navode da im se svakodnevno obraćaju porodice koje traže stručnu pomoć.
„Za ove tri godine u Udruženju smo primili bezbroj poziva roditelja, majki, očeva, braće, sestara, djedova i nana iz cijele Bosne i Hercegovine. Međutim, kapaciteti ovog Centra su ograničeni“, istakao je Emir Altumbabić, predsjednik Udruženja URDOSA.
Poseban problem predstavlja nedovoljna dostupnost rehabilitacijskih tretmana u javnim ustanovama. Roditelji su često primorani stručnu pomoć tražiti u privatnom sektoru, što za mnoge porodice predstavlja značajan finansijski teret.
Asim Idrizović, roditelj djeteta s autizmom, naglašava da obrazovanje i rehabilitacija moraju biti međusobno povezani.
„Našoj djeci su potrebne terapije, odnosno proširenje kapaciteta ove ustanove kako bi dobili neophodnu rehabilitaciju. Takvi programi su nužni da se povežu kako bi dijete imalo uporedo i obrazovanje i rehabilitaciju koja mu je potrebna“, kazao je Idrizović.
O značaju otvaranja ustanove govorio je i Mitar Stojanović, roditelj djeteta s autizmom.
„Mi smo se zajedno s Mehom borili da se to napravi, otvori. Postignutim smo zadovoljni, djeca napreduju kod nas“, rekao je Stojanović.
Proširenje kapaciteta omogućilo bi nove rehabilitacijske usluge
U Centru trenutno radi interdisciplinarni tim stručnjaka koji pruža individualne i grupne tretmane. Posebna pažnja posvećena je razvoju komunikacijskih, socijalnih i svakodnevnih životnih vještina, uz pristup prilagođen potrebama svakog korisnika.
Amra Ćehović, edukatorica-rehabilitatorica u Centru, ističe da je tokom protekle tri godine ostvaren značajan napredak u prilagođavanju korisnika i razvoju njihovih sposobnosti.
„Vještine koje su imali nastojali smo ojačati, a vještinama koje nisu imali učili smo ih. Svi zajedno, i mi i naši korisnici i roditelji, radili smo s ciljem da se oni što bolje prilagode“, kazala je Ćehović.
Pored logopedskih, defektoloških i psiholoških tretmana, planirano je dodatno unapređenje stručnog rada. Jedan od ciljeva je edukacija kadra za primjenu ABA terapije, odnosno primijenjene analize ponašanja, koja se koristi za razvoj određenih komunikacijskih, socijalnih i svakodnevnih vještina.
Takva edukacija zahtijeva značajna finansijska sredstva i vrijeme, zbog čega u Centru nastoje stvoriti uslove za dodatno stručno usavršavanje zaposlenih.
Za proširenje potrebna podrška institucija
Pokrenuta kampanja usmjerena je na stvaranje prostornih, kadrovskih i organizacionih uslova za prijem većeg broja korisnika. Planirano je i proširenje djelatnosti na zdravstvene usluge, čime bi se dodatno unaprijedila dostupnost stručne rehabilitacije.
Grad Tuzla iskazao je spremnost za ustupanje dodatnog zemljišta, dok se za nastavak realizacije projekta očekuje podrška nadležnih institucija Tuzlanskog kantona.
Prema procjenama iz Centra, čak i kada bi potrebna finansijska sredstva bila osigurana, proces proširenja, uključujući pribavljanje dozvola, izgradnju, opremanje i zapošljavanje dodatnog kadra, trajao bi najmanje godinu i po do dvije godine.
