Katolici širom svijeta danas slave Uskrs

Uskrs je najveći kršćanski blagdan kojim se slavi središnji događaj kršćanstva, Kristovo uskrsnuće od mrtvih.

Spomen Kristovog uskrsnuća obilježava se svečanim misama koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi. Noć uoči Uskrsa obilježeno je vazmeno bdjenje, koje mnogi smatraju najbogatijim liturgijskim obredom u Crkvi.

Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile su uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama, iščekujući ponovni dolazak Gospodnji.

Uskrs se ne slavi svake godine na isti datum, nego pada u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca. Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, Uskrs se obilježava u tom periodu.

Porijeklo Uskrsa vezano je za jevrejski blagdan Pashe, zbog čega su u katoličkoj liturgiji prisutni brojni biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranog naroda iz egipatskog ropstva i prelazak preko Crvenog mora.

Od trećeg stoljeća razvila se praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, dok se od četvrtog stoljeća Uskrs slavi kroz tri dana, počevši od večere Gospodnje na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, do uskrsne nedjelje. Vrhunac tog slavlja čini bdjenje u noći uoči Uskrsa.

Priprema za Uskrs traje 40 dana i počinje na Pepelnicu, kao vrijeme posta, pokore i sjećanja na krsna obećanja, a za odrasle katekumene i kao priprava za krštenje.

Uskrsna nedjelja ujedno označava početak uskrsnog ciklusa, odnosno Pentekoste, koji završava svetkovinom Duhova. Prvih osam dana nakon Uskrsa čini uskrsnu oktavu.

Od Četvrtog lateranskog koncila 1215. godine uvedena je obaveza da se vjernici najmanje jednom godišnje ispovijede i o Uskrsu pričeste.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvata blagoslov vatre, paljenje svijeće na ognju bdjenja i ophod kroz crkvu, zatim bogoslužje riječi sa starozavjetnim i novozavjetnim čitanjima, obnovu krsnih obećanja i na kraju euharistiju.

U tradicijskoj kulturi Hrvata isprepleteni su katolički crkveni obredi i običaji drugog porijekla, posebno oni povezani s proljetnim buđenjem prirode.

pročitajte i ovo