Biti žena Romkinja u većini slučajeva znači biti diskrimisana po spolnoj i etničkoj pripadnosti. Žene Romkinje isključene su iz društvenih procesa, nemaju dovoljan pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti što ih čini posebno ranjivim na različite oblike rodno zasnovanog nasilja. Na sve to već 13 godina ukazuje Ženska romska mreža kampanjom „Nulta tolerancija“ kroja će kroz mjesec dana aktivizma različitim događajima ukazati na probleme ali i ponuditi rješenja.
“U prvoj sedmici ćemo ukazivati na nasilje u porodici, rodno zasnovano nasilje. Druga sedmica se bavi pitanjem rane udaje i ugovorenih brakova. Imamo obrazovanje jednu sedmicu, isključenost Romkinja to je ono kada govorimo o političkoj participaciji i naravno rasna diskriminacija” rekla je Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“
Ništa od navedenog ne smije biti tolerisano niti se dovoditi u korelaciju sa romskom tradicijom, kulturom i običajima, jer se isključivo radi o grubom kršenju ljudskih prava, kažu iz Udruženja.
Ove godine posebno su u fokusu djevojčice koje su često prisiljene na rani brak bez mogućnosti izbora. Stoga će ona, u narednih nekoliko dana na poklon dobiti majice sa simboličnim natpisima: Ne želim! Neću! Ne moram!
„ Da vide i da se podsjete da su ugovoreni brakovi prekršaj, da to ne smiju da rade roditelji i da mogu biti kažnjeni i da se svima pošalje poruka da to nije običaj ni tradicija Roma, nego da je to klasična trgovina ljudima!“. dodala je Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“
Kako navodi Bajramović, stanje se dosta popravilo u odnosu na ranije, i žene romkinje polako dobijaju priliku u poslovnom okruženju.
“Ima pomaka možemo reći da je situacija bolja nego pet deset godina unazad imamo više romskih djevojčica koje idu u srednju školu pa i na fakultete polahko pokušavamo zapošljavati žene iako nisu konkurentne na tržištu rada ali nađe se nekad i neki poslić za njih” naglasila je Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“
Istog mišljenja je i Nevresa Mujić, medijatorica u Udruženju žena Romkinja. Ističe kako je njihova borba tek na pola puta, ali da se glas žena romkinja polahko čuje.
“ Što se tiče same diskriminacije smanjila se, jer jednostavno pravimo uvid da napravimo dobru komunikaciju između institucija i naših članica” zaključila je Nevresa Mujić, medijatorica Udruženja žena Bolja budućnost Tuzla
Upravo tu komunikaciju su danas ostvarile sa građanima i građankama Tuzle. Jakim i ohrabrujućim porukama podsticale su okolinu da na bilo koji oblik nasilja ne treba ni prešutiti niti zatvarati oči, nego da se konačno stavi tačka na to.
