Među građanima naše zemlje u posljednje vrijeme vlada zabrinutost zbog poremećaja na svjetskom tržištu hrane i osnovnih potrepština. Cijene vrtoglavo rastu iz dana u dan, zbog čega je ugrožena i proljetna sjetva. Poljoprivrednici bi trebali izdvojiti više sredstava za sjetvu u odnosu na prošlogodišnju, no pitanje je hoće li to moći?
Tuzlanski kanton ima dobre resurse za poljoprivrednu proizvodnju, ali je primjetno da se svake godine smanjuju zasijane površine. Prema Planu proljetne sjetve, ove godine će biti zasijano manje za 7,7 posto u odnosu na proljeće 2021. godine. Poremećaji na tržištu i inflacija dovode poljoprivrednike u još teži položaj, jer nemaju dovoljno sredstava za planiranu sjetvu.
”Ove godine ćemo jedino razmišljati da li imamo dovoljno sredstava i novca i da li imamo inputa koji su nam neophodni da nabavimo na tržištu, a to je prije svega kvalitetnog sjemenskog materijala i đubriva i da li ćemo i po kojoj cijeni imati dizel goriva za obradu poljoprivrednih površina. To će uticati značajno koliko ćemo posijati naših raspoloživih poljoprivrednih površina”, kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju KPK Tuzla.
Tuzlanski kanton raspolaže sa 34 posto od ukupnih poljoprivrednih površina u FBiH, no, nije vodeći i po proizvodnji. Što se tiče proizvodnje mlijeka, ona je najzastupljenija u Unsko-sanskom kantonu, jer je podrška općina i kantona u tom dijelu BiH daleko iznad Tuzlanskog, navodi Selimović. Međutim, od cjelokupne poljoprivredne proizvodnje u TK, najveći dio otpada upravo na proizvodnju mlijeka, pa se u našem kantonu godišnje proizvede oko 30 miliona litara.
”Ova proizvodnja je ta koja angažuje najveće poljoprivredne površine za potrebe ishrane životinja odnosno goveda. Mi u TK imamo preko osam hiljada muznih grla koje su u liniji otkupa mlijeka. Procjenjuje se da negdje ukupno imamo blizu 15 hiljada muznih grla, ali ovo su grla koja su evidentirana u liniji otkupa mlijeka i da bi sačuvali ta muzna grla mi ovog proljeća moramo zasijati u prosjeku jedan hektar po jednom grlu”, navodi sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju KPK Tuzla.
Pored proizvodnje mlijeka, značajna je i voćarska proizvodnja, prvenstveno jagodičastog i krošnjastog voća, jabuka, krušaka i šljiva. Prema riječima Selimovića, već duže vrijeme postoji problem ekonomske održivosti poljoprivredne proizvodnje.
”Bez podsticajnih podrški koji su sa federalnog i kantonalnog nivoa, i jedan značajan dio općina podržava poljoprivrednu proizvodnju, sigurno da bi ova poljoprivredna proizvodnja nestala s ovih prostora. Međutim da bi napraivili ekonomski održivu proizvodnju moramo pametnije upravljati tim podrškama i resursima sa kojima raspolažemo”, rekao je Selimović.
Potrebno je hitno uspostaviti Štab za proizvodnju hrane, odnosno tijelo koje će koordinirati sve podrške, evidentirati sve resurse, odnosno broj poljoprivrednih gazdinastava, kako bi svi oni koji se bave poljoprivredom imali određeni vid podrške. Samo tako bi imali dovoljno proizvoda i hrane za domaće tržište, zaključuje Selimović.
