Prva faza izgradnje gradskog groblja Drežnik trajat će tri godine

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Koliko je stara ideja o formiranju gradskog tuzlanskog groblja, toliko je duga i rasprava oko mjesta na kojem bi groblje trebalo biti formirano. Raspravu su vodili svi, pa i vjerski poglavari, no u konačnici su se ipak složili, da je… ma kako zvučalo na prvu… nekadašnja deponija šljake i pepela u naselju Drežnik  idealna lokacija za konačni smiraj umrlih, bez obzira kojoj religiji pripadali i vjerovali uopće u boga ili ne. No, dogvor nije bio dovoljan da se sa izgradnjom krene odmah. Tek pet godina nakon što je  Elektroprivreda BiH s Gradom Tuzla potpisala ugovor o prijenosu vlasništva nad zemljištem u Drežniku, završene su sve procedure i mašine su počele sa prvim radovima krajem prošle sedmice.

Trenutno se izvode zemljani radovi na uređenju pristupnog i  ceremonijalnog platoa u okviru ovog kompleksa, a sljedeži korak je izvođenje vanjskih hidroinstalacija. Znači riješit će se kompletna drenaža i oborinska kanalizacija, odvodnja oborinskih i drenažnih voda sa prostora na kojem će biti formirana grobna polja“, pojašnjava Nedžad Deić, šef odjeljenja za izgradnju u Gradskoj upravi Tuzla.

Cilj je da se postojeći nivo zemljišta podigne za dva metra, za šta će biti potrebno čak 100 000 kubnih metara zemlje. Tako će sva zemlja s gradilišta širom Tuzle završiti na ovom mjestu, a za uzvrat građevinske firme koje se bave iskopom, oslobođene su dažbina.  Prva  faza izgradnje trajat će tri godine, a blizu četiri miliona maraka bit će potrebno da se formira tek pet od ukupno 75 hektara kolika će u konačnici biti površina kompleksa gradskog groblja Drežnik.

„Sada su nastali uslovi za realizaciju prve faze, koja se sastoji od tri segmenta, objekta od nekih 1100 kvadrata u koji je planirano smještanje pet odarnica, zatim prostora za sveštenike, upravu groblja, kao i manjeg ugostiteljskog sadržaja, cvjećare i pratećeg sadržaja, zatim je predviđeno formiranje prostora za ukop umrlih od nekih 40 000 kvadrata sa oko 4500 mjesta“, pojašnjava Emir Delić, iz Zavoda za urbanizam Grada Tuzla.

Ova površina trebala bi biti dostatna za ukop svih konfesija s područja Tuzle u periodu od sedam do 10 godina, a kada bude u potpunosti završeno trebalo bi riješiti pitanje ukopa u Tuzli u narednih 70 godina, ali i ponuditi mogućnost kremiranja umrlih.

„Pored standardnog ukopa planirana je i izgradnja rozarija namijenjenog za prosipanje pepela, kao i kolumbarija za odlaganje urni sa kapacitetom od maksimalno 1600 urni“, tvrdi Delić.

Samo jedan pogled na bilo koje od pretrpanih tuzlanskih mezarja, pokazatelj je koliko je važana ovaj projekat, ali i koliko je važno da bude završen u predviđenom roku. Naime, grad se posljednjih godina suočava s veoma ograničenim brojem slobodnih ukopnih mjesta na postojećim malim, uglavnom vjerskim grobljima, kao i visokim troškovima ukopa.

„Smatram da je značaj izuzetno veliki jer se pijetet ljudi koji umru,odnosno ljudi koji dožive u porodici smrtni slučaj mora poštovati, a to je u sadašnjim uslovima bilo teško, jer se grobna mjesta nalaze u centru grada, gdje god da se okrenete vidite groblje, a s druge strane većina tih mezarja i grobalja u Tuzli se nalaze na teško dostupnim mjestima u brdima“, kazao je Amer Hajdarhodžić, iz Komemorativnog centra Tuzla.

I dok se na postojećim tuzlanskim mezarjima stabla sijeku, kako bi se oslobodio prostor, a umrli ukopavaju na izgled bez ikakvog reda, gradsko groblje Drežnik, zamišljeno je kao kompleks s unaprijed određenim ukopnim mjestima, okruženima drvoredima i cvjetnim alejama.