Iako je u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine upućena inicijativa za donošenje Zakona o gorskoj službi spašavanja u Federaciji BiH, Vlada FBiH još nije dala odgovor. Spasioci naglašavaju da bi usvajanje ovog zakona riješilo ključna pitanja njihovog rada, finansiranja i zaštite na terenu.
Očekuje se da bi dokument do kraja godine mogao ući u parlamentarnu proceduru. Njegovo donošenje, ističu spasioci i predstavnici civilne zaštite, prvi bi put sistemski uredilo status pripadnika GSS-a, njihova prava i obaveze, te način finansiranja rada i opreme, čime bi se značajno unaprijedio sistem zaštite i spašavanja u Federaciji BiH.
Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu gorsku službu niti zakon na državnom nivou, već se to pitanje rješava na entitetskom ili nižim nivoima vlasti. Gorske službe spašavanja u BiH djeluju više od šest decenija, gotovo isključivo na volonterskoj osnovi. Njihovi pripadnici spašavaju živote u planinama, nepristupačnim terenima, pod ruševinama ili u teškim vremenskim uvjetima, često izlažući vlastite živote riziku. I pored ključne uloge u vanrednim situacijama, njihov status u pravnom sistemu Federacije BiH ostaje nedefiniran.
Nermin Demir iz Gorske službe spašavanja Kantona Sarajevo navodi da su sigurnosni segmenti nacrta zakona u završnoj obradi.
– Zakon je već trebao biti u skupštinskoj proceduri, ali ostalo je još nekoliko pitanja iz oblasti sigurnosti koje trebamo uskladiti. Očekujem da do kraja godine bude spreman. Njegovo donošenje bi nam olakšalo rad, definisalo status spasilaca i riješilo pitanja poput odsustva s posla za vrijeme intervencija. Poslodavci bi imali obavezu omogućiti odsustvo, a spasioci bi imali osiguranje u slučaju povreda. Osigurala bi se i sredstva za održavanje vozila i opreme, što je presudno za naš rad. I dalje bismo bili volonteri bez naknada, ali ne bismo iz vlastitog džepa pokrivali troškove akcija – rekao je Demir.
Inicijativa je Vladi FBiH upućena početkom godine iz oba doma Parlamenta. Zastupnica u Predstavničkom domu Lana Prlić, jedna od inicijatorica, podsjeća da su naglašena tri ključna problema – finansiranje hladnog pogona, pravo na odsustvo s posla i zdravstveno osiguranje spasilaca.
– Tražili smo formiranje radne grupe predstavnika GSS-a i civilne zaštite koja bi izradila zakonski tekst. Odgovor Vlade još nismo dobili. U međuvremenu, HNK je usvojio svoj zakon kojim su ta pitanja riješena, a u Kantonu Sarajevo izrada zakona je u toku – navodi Prlić.
Da je problem dugotrajan, potvrđuje i delegatkinja u Domu naroda Jelena Pekić, koja je u februaru ove godine također uputila inicijativu Vladi FBiH.
– Očekivali smo da Federalna uprava civilne zaštite preuzme ulogu nosioca izrade zakona. Potreban je kako bi se regulisao rad GSS-a – od prava na zdravstveno osiguranje tokom intervencija, do finansiranja hladnog pogona i troškova goriva. Bitno je i da spasioci imaju zakonski omogućeno odsustvo s posla bez posljedica. Najbolje bi bilo ovo urediti na državnom nivou, ali zbog nedostatka političke volje to se nikada nije desilo. Zato je entitetsko rješenje, poput onog u RS-u, trenutno najrealnije – ističe Pekić.
Direktor FUCZ-a Aldin Brašnjić dodaje da su spasioci često u nepovoljnom položaju.
– Većina članova GSS-a su volonteri zaposleni u privatnim kompanijama. Kada dobiju poziv za akciju, nailaze na prepreke. Neki poslodavci ne žele odobriti odsustvo, drugi ne priznaju dnevnice, a bilo je i slučajeva da ljudi izgube posao zbog višednevnog angažmana. Zakon bi jasno definisao obaveze poslodavaca. Također, GSS mora djelovati kao dio sistema civilne zaštite – kaže Brašnjić.
U BiH ne postoji jedinstvena državna organizacija GSS-a, već službe formiraju entiteti, kantoni, distrikt i općine, što stvara razlike u opremljenosti i načinu finansiranja. Ipak, volonterska tradicija spašavanja života traje više od 60 godina. Po uzoru na Hrvatsku, koja ima detaljno uređen sistem, zakon bi donio jasne standarde i poboljšao saradnju s institucijama.
Gorska služba spašavanja pokriva širok spektar zadataka – od potrage i spašavanja u planinama, kanjonima i šumama, do intervencija tokom poplava, klizišta i drugih prirodnih katastrofa. U nekim kantonima, poput HNK-a, rad GSS-a je zakonski regulisan, dok u drugima djeluju prema lokalnim odlukama i sporazumima, što stvara neujednačen položaj spasilaca.
Predstavnici GSS-a naglašavaju da, iako su volonteri, njihov rad zahtijeva ozbiljnu logistiku – specijaliziranu opremu, vozila, komunikacijske sisteme i stalnu obuku. Troškovi hladnog pogona najčešće se pokrivaju iz lokalnih budžeta, donacija ili ličnih izdvajanja članova.
– Zakon ne tražimo zbog nas, nego zbog onih kojima pomažemo. Svaki izgubljeni sat zbog administrativnih prepreka može značiti izgubljen život. Potreban nam je jasan pravni okvir kako bismo mogli raditi svoj posao na najbolji način – poručuje Demir.
