“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima…” stoji u prvom članu Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima čovjeka koja je usvojena prije 73 godine. Dan ljudskih prava podsjetnik je da je pravo svakog pojedinca na život, slobodu, obrazovanje i rad.
“Dokument koji nije samo univerzalan i međudržavni, već predstavlja adresar svim građanima i živim bićima na svijetu. Zahvaljujući tom dokumentu ljudi su postali medjunarodni subjekti to jeste subjekti medjunarodnih odnosa. To je prvi put u historiji i u tome je značaj te konvencije to jeste povelje Ujedinjenih nacija”, kazao je Izudin Hasanović, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Razne aktivnosti koje su realizovane u obrazovnim ustanovama u fokus obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava imale su usmjeravanje pažnje na sva prava koja su nam Općom konvencijom dodijeljena, a ujedno kroz te aktivnosti učenici su dobili priliku da iskažu način na koji oni doživljavaju značaj ovog dana i prava koja imaju.
“Danas obilježavamo 10.12 Međunarodni dan ljudskih prava i shodno tome smo pozvali i vas kao medije, jer i vi imate pravo na slobodu mišljenja i slobodu izražavanja. Da su osnovna ljudska prava sloboda, zatim život i sigurnost, u BiH na ovaj datum ne bi pričala da se ta prava svakodnevno krše, samo bi apelovala na vladine, nevladine organizacije i pojedince da budemo soldarni i podrška jedni drugima”, istakla je Selma Vildić, profesorica historije u Građevinsko-geodetskoj školi u Tuzli.
“Po mom mišljenju najvažnije pravo pored svih ostalih prava je pravo na školovanje, jer nijedna zajednica ne može opstat bez školovanih ljudi”, dodaje Ramiz Pezić, potpredsjednik Vijeća učenika Građevinsko-geodetske škole u Tuzli.
Građanska, politička i socijalno-ekonomska prava tri su kategorije na koje se dijeli trideset ljudskih prava koje imamo, a ljudska prava se često krše i ne poštuju. Zajedničkim radom i trudom trebamo raditi na poboljšanju i ostvarivanju jednakih ljudskih prava za sve građane.
“Nalazimo se u donjem dijelu, da veliki broj ove tri vrste prava predviđene konvencijom da se krše, i prije svega na aktuelnoj vlasti je da rade da se ta prava poboljšaju”, zaključuje Hasanović.
Veliki broj nezaposlenih osoba, zdravstvena zaštita koja ne opravdava sve ono što ljudska prava nalažu, obrazovni sistem, ali i zabilježen veći broj napada na medije što naručava njihovu slobodu, razlozi su zbog kojih Bosna i Hercegovina spada u države koje se ne mogu pohvaliti visokim nivoom zatite i poštovanja ljudskih prava.
