U Tuzli je, uz prisustvo velikog broja zvanica i stručnjaka iz oblasti medicine, održan simpozij pod nazivom „Savremeni izazovi u pulmološkoj onkologiji“.
Organizatori ovog stručnog skupa bili su Klinika za onkologiju i radioterapiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Udruženje oboljelih od karcinoma pluća „Krila nade“.
Programom simpozija obuhvaćene su važne teme iz oblasti ranog otkrivanja karcinoma pluća, savremenih dijagnostičkih metoda, sistemske terapije, imunoterapije i radioterapije. Poseban fokus stavljen je na multidisciplinarni i integrisani pristup pacijentu, personalizovanu medicinu, savremene terapijske smjernice i unapređenje saradnje između različitih medicinskih specijalnosti koje učestvuju u procesu liječenja.
Fokus na ranu dijagnostiku i savremene terapije
Simpozij je privukao veliku pažnju stručne javnosti. Posebno interesovanje pokazali su specijalisti i specijalizanti onkologije, pulmologije, radiologije, torakalne hirurgije i patologije, kao i ljekari drugih grana medicine koji kroz svakodnevni rad učestvuju u zbrinjavanju pacijenata s malignim bolestima pluća.
Direktor UKC Tuzla, prof. dr. Šekib Umihanić, tokom obraćanja istakao je značaj organizacije stručnih i naučnih skupova u ovoj ustanovi.
“U posljednja dva mjeseca naši stručni skupovi okupili su više od 3.000 učesnika različitih zdravstvenih profila. To je omogućilo direktnu razmjenu najnovijih saznanja i iskustava koje su prezentovali vrhunski svjetski stručnjaci”, kazao je prof. dr. Umihanić, najavljujući nastavak kontinuiteta u organizaciji međunarodnih naučnih simpozija.
Potreban program skrininga
Ispred organizacionog odbora simpozija prisutnim gostima obratila se i prof. dr. Šefika Umihanić, načelnica Klinike za onkologiju i radioterapiju UKC Tuzla, koja je ukazala na velike izazove u dijagnostici i liječenju karcinoma pluća.
“Prije molekularnog profiliranja preživljavanje pacijenata sa metastatskom bolešću svodilo se na jednogodišnje preživljavanje, dok danas svjedočimo njihovom dugogodišnjem preživljavanju. Prije nekoliko dana prezentovani su rezultati Crown studije koji su pokazali da je čak 93 posto pacijenata, koji su odgovorili na tretman lijekom Lorlatinibom, još uvijek živo. Zbog toga je imperativ da svaki pacijent ima završenu kompletnu dijagnostiku prije nego se donese odluka o daljem liječenju i tretmanu”, pojasnila je prof. dr. Umihanić.
Ona je naglasila i važnost prevencije i ranog otkrivanja bolesti, ističući da je cilj implementacija već započetog programa skrininga.
“Naša težnja je implementacija već započetog programa skrininga, jer je rano otkrivanje najjeftiniji i najefikasniji način liječenja. Ranije je dobna skupina oboljelih bila između 50 i 70 godina, dok danas bilježimo sve veći broj oboljelih u mlađoj životnoj dobi. Onkologija je nauka u ekspanziji, ali pokazuje i svoje negativne strane, bolest se javlja vrlo atipično, kod sve mlađih ljudi i često u napredovaloj fazi, zbog toga, bez skrining sistema Tuzlanski kanton, ali i cijela Bosna i Hercegovina, jednostavno ne smiju biti”, zaključila je prof. dr. Umihanić.
Više od 200 novo dijagnosticiranih pacijenata
Potpredsjednica Udruženja „Krila nade“, dr. Arzumana Ožegović-Oručević, istakla je da je samo tokom protekle godine bilo više od 200 novo dijagnosticiranih pacijenata sa karcinomom pluća.
“Nažalost, moram istaći da je preko 50 posto tih pacijenata dijagnostikovano tek u metastatskoj fazi. Upravo kroz rad našeg udruženja želimo podići svijest građana o važnosti prepoznavanja simptoma i pravovremenog javljanja ljekaru. Ukoliko bolest otkrijemo u ranoj fazi, vjerovatnoća potpunog izliječenja je neuporedivo veća”, poručila je dr. Ožegović-Oručević.
Simpozij „Savremeni izazovi u pulmološkoj onkologiji“ kroz razmjenu iskustava i prakse među stručnjacima različitih profila poslao je poruku da borba protiv karcinoma pluća zahtijeva povezivanje savremene medicine, pravovremene dijagnostike, dostupnosti inovativnih terapija i veće društvene odgovornosti.
Zajednički zaključak struke i udruženja pacijenata je da se uvođenjem programa ranog skrininga i osiguravanjem dostupnosti inovativnih terapija može značajno utjecati na ishode liječenja i statistiku preživljavanja pacijenata.
