Rad prema postojećem Protokolu za postupanjem u slučajevima prosjačenja, skitnje, radne eksploatacije i drugih vidova zloupotrebe djece u TK, pozitivan je primjer prakse za cijelu Federaciju BiH. Primjenom ovog Protokola u okviru kojeg su uvezane sve nadležne institucije za zaštitu djece, kao i uspostava prihvatilišta pri Domu za djecu bez roditeljskog staranja ova pojava znatno je smanjena, rečeno je na radionici koja je održana u okviru obilježavanja ”Dječije nedjelje”. U periodu od 2015. do 2019. godine registrovano je 257 slučajeva prosjačenja. Godišnje je to u prosjeku 50 slučajeva, a u prošloj godini evidentirano je 20-ero djece koja su pronađena u prosjačenju.
”Naš monitoring je pokazao da u 80 posto smanjeno prosjačenje ali i svi drugi oblici eksploatacije djece na području TK upravo zahvaljujući ovom hodogramu postupanja koji jasno definiše ulogu i odgovornosti svakog od subjekata u sistemu zaštite djece” istakla je Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja ”Zemlja djece u BiH”
“U periodu od pet godina 74 djece smješteno u prihvatilište, to je pokazatelj da se radi, da se imaju servisi i da je data poruka onima koji eventualno organiziraju prosjačenje da nadležne institucije reaguju da ako ih nađu na ulici da će djeca biti uzeta, obezbijeđena”. rekla je Suada Selimović, stručna saradnica u Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i povratak TK
Nažalost, registrovani su i ponovljeni slučajevi, da se i pored sisitemskog rada s roditeljima nakon izlaska iz Prihvatilišta, neka djeca ponovo vraćaju na ulicu.
”Imali smo situacije gdje su djeca bila u Prihvatilištu nakon toga su stekli uslovi da roditelji prihvate djecu i evo da kažem otišli u druge gradove nisu u Tuzli, samo zamijene teritoriju i tamo se bave prosjačenjem”. dodao je Nedeljko Jurkić, socijalni radnik Centra za socijalni rad Tuzla
Istaknuto je da je u ovom periodu procesuirano nekoliko predmeta trgovine ljudima, gdje su žrtve bile djeca. Za krivično djelo za radnu ili seksualnu eksploataciju djece minimalna kazna je deset godina zatvora, na koju su do sada i osuđena dva počinioca ovog krivičnog djela. Obzirom da je došlo do promjene zakonske regulative, ali i vidova eksploatacije djece, pokrenuta je inicijativa za reviziju postojećeg Protokola, koji se provodi na području našeg kantona.
”Samu borbu nastupa prema počiniocima ovog krivičnog djela i pristup prema njima obzirom da trgovina ljudima mijenja svoje modalitete načine izvršenja, izvršioci se prilagođavaju tržištu našim mjerama protiv njih tako da i i mi moramo dokumente na kojima se zasniva borba protiv trgovine ljudima moramo ih prilagođavati i revidirati novim uslovima”. zaključio je Mehmedalija Fišeković, koordinator Koordinacionog tima za borbu protiv trgovine ljudima TK
Izmjenama će se definisati i načini komuniciranja i postupanja sa djecom, kao i druge aktivnosti, a sve u cilju bolje zaštite djece, odnosno suzbijanja radne eksploatacije i drugih vidova zloupotrebe djece na području TK. Na inicijativu Udruženja ”Zemlja djece” potpisano je i šest lokalnih Protokola, odnosno šest općina/gradova je uspostavilo lokalne mehanizme na suzbijanju ove pojave, a od oktobra će krenuti na uspostavu lokalnih protokola i u drugim sredinama izvan područja TK, što je u skladu sa državnom Strategijom borbe protiv trgovine ljudima.
