Izrael se priprema za početak prve faze provedbe plana prekida vatre u Pojasu Gaze, koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, nakon što je Hamas dao pozitivan odgovor na njegov prijedlog, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera.
– Izraelska vlada će nastaviti saradnju s američkom administracijom kako bi se okončao rat u skladu s principima koje je postavio Izrael, a koji su u skladu s vizijom predsjednika Trumpa – navedeno je u saopćenju.
Prema navodima medija, izraelskoj vojsci naloženo je da smanji intenzitet napada u Gazi, a očekuje se da će pregovori o provedbi plana početi uskoro, prenosi agencija Anadolu.
Hamas je dan ranije, u petak, objavio svoj službeni odgovor na prijedlog američkog predsjednika, u kojem je odobrio oslobađanje svih izraelskih talaca, predaju tijela poginulih, te predaju uprave nad Gazom nezavisnom palestinskom tehnokratskom tijelu.
Trump je ranije dao rok do 18 sati Hamasu da prihvati njegov plan, koji je objavio početkom sedmice. Prema njemu, cilj je pretvoriti Gazu u demilitarizovanu zonu, kojom bi privremeno upravljalo nezavisno palestinsko tijelo uz direktan međunarodni nadzor, a sam Trump bi imao centralnu ulogu u praćenju provedbe.
Plan predviđa oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u roku od 72 sata od potpisivanja sporazuma, u zamjenu za oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. Također, uključuje prekid neprijateljstava, razoružavanje svih oružanih grupa u Gazi i postepeno povlačenje izraelskih trupa iz ratom razorene enklave. Upravljačku strukturu činila bi tehnokratska palestinska vlada, koja bi djelovala pod nadzorom međunarodnog tijela kojim bi predsjedavao američki lider.
Gaza, u kojoj živi gotovo 2,4 miliona ljudi, pod izraelskom je blokadom gotovo 18 godina, a situacija se dodatno pogoršala u martu kada je Izrael zatvorio granične prelaze i blokirao isporuku hrane i lijekova, što je stanovništvo dovelo na rub gladi.
Prema podacima iz Gaze, od početka izraelske ofanzive u oktobru 2023. godine, poginulo je gotovo 66.300 Palestinaca, većinom žena i djece. Ujedinjene nacije i organizacije za ljudska prava više puta su upozorile da enklava postaje nenastanjiva, dok se glad i bolesti šire među raseljenim stanovništvom koje živi u teškim humanitarnim uslovima.
