Baba Marta, huke, goveđa zima sve su to pojmovi kojima narodi Balkana opisuju promjenjivo proljetno vrijeme.
Mart je mjesec prepun vremenskih iznenađenja: čas sunce grije, čas snijeg prekriva krovove. Na Balkanu postoji zanimljivo narodno vjerovanje koje objašnjava ovu meteorološku ćudljivost. Njegovo ime je baba Marta starica nepredvidivog raspoloženja koja u zavisnosti od svog hira donosi ili toplinu proljeća ili povratak zime.
Ko je Baba Marta?
Baba Marta je personifikacija mjeseca marta u mnogim slavenskim narodima. U narodnim pričama, ona je hirovita i često mijenja svoje raspoloženje, jedan dan je blaga i topla, drugi dan ljuta i hladna. U Bosni i Hercegovini, ali i širom Balkana, martovske oluje i nagli padovi temperature često se nazivaju huke, kao znak Babinog bijesa.
Ona se, prema narodnom vjerovanju, ljuti na stare i krhke pa se često kaže da “Baba Marta ne voli slabost”. Zbog toga su pastiri vjerovali da će, ako prerano izvedu stoku na ispašu, naljutiti Babin bijes i izazvati nagle snježne oluje. Postoji i predaja da se baba Marta “smije kroz suze”, što objašnjava kako istovremeno može padati snijeg dok sija sunce. Običaji kažu da je to i jedan od razloga zašto su pastiri nekada izbjegavali da u martu puštaju stare koze i ovce na ispašu, bojeći se da bi baba Marta mogla poslati iznenadne snježne mećave. U Bugarskoj, ljudi nose marteničke (crveno-bijele končiće) kao simbol zdravlja i zaštite od babinih promjena raspoloženja.
Narodna vjerovanja o vremenu, Babina ljutnja i Goveđa zima
Baba Marta nije jedina vremenska pojava kojoj su ljudi pridavali karakter i emocije. Evo nekoliko zanimljivih narodnih izreka i vjerovanja:
“Ako mart bude blag, april će biti varljiv.” Ljudi su vjerovali da ako mart bude previše topao, april donosi kišu i nestabilno vrijeme.
“Ako se na Jurjevo (23. april) snijeg vidi na planini, ljeta neće biti.” Smatralo se da zima ostavlja tragove koji mogu uticati na cijelu godinu. Ljudi su vjerovali da ako mart bude previše topao, april donosi kišu i nestabilno vrijeme.
“Ako sunce sija na Blagovijest (25. mart), ljeto će biti plodno.” Blagovijest se smatrala vremenskim proročanstvom.
“Zadnji martovski dani su najhladniji ili tzv. Babini dani!” Vjerovalo se da baba Marta na kraju marta još jednom pokazuje svoju snagu i vraća zimu.
“Vrijeme između dva Božića predviđa kakva će biti cijela godina.” Vjerovalo se da svaki dan između pravoslavnog i katoličkog Božića simbolizuje jedan mjesec u godini, ako je sunčano na određeni dan, vjerovalo se da će taj mjesec biti suh i topao, a ako je kišovito, očekivala se vlažna sezona.
“Ako Miholjsko ljeto potraje, zima će biti duga.” Miholjsko ljeto, topli dani u oktobru, smatrali su predznakom duge i hladne zime.
“Ako grmi u februaru, biće kišno proljeće.” Ljudi su pratili vremenske prilike u februaru kako bi predvidjeli proljetne kiše i uspješnost poljoprivredne sezone.
“Goveđa zima” U narodnom kalendaru, ali i u Takvimu spominje se Goveđa zima. Smatralo se da je to posljednji talas hladnog vremena prije konačnog dolaska proljeća. Prema vjerovanju, “u martu mora tri puta posoliti”, odnosno pasti snijeg, a ako ga ne bude, past će u aprilu. U četvrtom mjesecu nastupa Goveđa zima koja traje od 20. do 25. aprila te se vjeruje da je to posljednjih šest dana odlazeće zime. Potom, 6. maja stiže Rozi-Hidr ili Jurjev, koji označava početak ljeta po bosanskom narodnom kalendaru.
Šta nam narodna vjerovanja mogu reći o klimi danas?
Iako su ove priče zabavne i duboko ukorijenjene u narodnoj tradiciji, danas živimo u vremenu kada promjene vremena nisu samo hirovite, naprotiv one su sve ekstremnije.
Mart više nije onakav kakav je bio prije jer podaci pokazuju da su temperature u martu porasle za prosječno 1,2°C u posljednjih 50 godina, a broj dana sa snježnim pokrivačem smanjen je za 30%, klimatolozi bilježe i da su martovski dani topliji nego ranije, da snijega u martu ima sve manje i da su vremenski ekstremi češći.
Klimatske promjene su novi „hir“ prirode odnosno dok su naši preci vjerovali da Baba Marta mijenja vrijeme kako joj se prohtije, danas znamo da su za iznenadne promjene krivi globalno zagrijavanje, zagađenje i ljudski faktor.
Priroda možda više ne funkcioniše po starim narodnim zakonima, ali mi možemo pomoći da njeni „hir“ ne postanu nepopravljivi. Sadnja drveća, smanjenje otpada i odgovorna potrošnja energije mali su koraci ka stabilnijoj budućnosti.
Baba Marta će i dalje ostati simbol martovske ćudljivosti, ali ono što mi danas znamo jeste da su klimatske promjene postale realnost s kojom se moramo suočiti. Možda nekadašnje iznenadne promjene nisu bile ništa drugo nego mit, ali sada su posljedica nebrige za planetu.
Vrijeme je da slušamo ne samo narodna vjerovanja, već i nauku i preduzmemo nešto dok još možemo!
