Bosanskohercegovački univerziteti nastavljaju da gube korak s ostatkom svijeta, što potvrđuju i najnoviji podaci Webometricsove rang-liste za juli 2025. godine. Univerzitet u Sarajevu, iako i dalje najbolje rangirana visokoškolska ustanova u BiH, pao je sa 1476. na 1677. mjesto, označavajući zabrinjavajući trend koji pogađa cijeli akademski sistem naše zemlje.
Iza ovih brojki krije se dublja kriza: nijedna visokoškolska ustanova iz BiH nije među 1500 najboljih na svijetu. Univerziteti iz Banje Luke, Tuzle, Mostara, Zenice, kao ni privatni fakulteti, ne uspijevaju da se pozicioniraju ni među 2000 najboljih. Riječ je o ozbiljnom zaostajanju u globalnoj akademskoj trci, dok vlasti, uprkos brojnim upozorenjima, ostaju nijeme.
Dok univerziteti iz BiH stagniraju ili padaju, institucije iz regiona zauzimaju visoke pozicije. Univerzitet u Ljubljani je 318. na svijetu, Beograd 385., Zagreb 460., a niže rangirani univerziteti iz Niša, Osijeka, Skoplja i Podgorice takođe su ispred bilo kojeg iz BiH. Poređenje jasno pokazuje koliko je domaći akademski sektor marginalizovan i izolovan.
Jedan od ključnih razloga za ovakvo stanje je nedostatak ulaganja. Bosna i Hercegovina za naučnoistraživački rad izdvaja manje od 0,3 posto BDP-a, što je daleko ispod evropskog prosjeka. EU u nauku ulaže i do 3 posto BDP-a, a Srbija i Hrvatska višestruko više od BiH. Dok drugi razvijaju istraživanje i inovacije, nauka kod nas ostaje na margini.
Akademska zajednica godinama upozorava – bez sistemskog finansiranja i institucionalne podrške, nije moguće postići konkurentnost ni na regionalnom, a kamoli svjetskom nivou.
Visoko obrazovanje u BiH karakterišu i fragmentacija i nedostatak koordinacije. Umjesto jedinstvene strategije, postoji 14 različitih obrazovnih sistema. Ne postoji centralna agencija za nauku, a standardi akreditacije variraju. Sve to dodatno otežava unapređenje kvaliteta.
Uz to, sektor je opterećen korupcijom, nepotizmom i sumnjivim praksama poput plagiranja i trgovine diplomama, što dodatno narušava njegov kredibilitet. Mladi, obrazovani ljudi sve češće napuštaju zemlju, ostavljajući univerzitete bez kadra koji bi ih mogao povući naprijed.
Webometrics rang-lista značajan fokus stavlja na digitalnu prisutnost univerziteta. Otvoreni pristup istraživanjima, dostupnost radova online, prisustvo u međunarodnim repozitorijima – sve su to faktori koji se uzimaju u obzir.
Međutim, većina bh. fakulteta ne ispunjava ove standarde. Mnoge web stranice su neažurirane, digitalni repozitoriji skoro da i ne postoje, a naučni radovi su teško dostupni. Ovakva digitalna nevidljivost vodi ka potpunoj akademskoj irelevantnosti.
Evropska komisija već godinama upozorava da BiH ne bilježi napredak u oblasti obrazovanja i nauke, ali preporuke ostaju mrtvo slovo na papiru. Umjesto da bude pokretač razvoja, visoko obrazovanje ostaje bez podrške, bez strategije i bez jasnog pravca.
Pad na svjetskim listama nije samo tehnički pokazatelj – to je odraz društvenog odnosa prema znanju, nauci i budućnosti. Ako se ništa ne promijeni, bh. univerziteti mogli bi u potpunosti nestati sa globalne akademske scene.
Ovakvi pokazatelji moraju biti alarm za vlasti, ali i za cijelo društvo. Bez jakih univerziteta nema ni razvoja, ni ekonomskog napretka, ni opstanka mladih u zemlji. Potrebno je hitno uvesti reforme, povećati ulaganja i izgraditi sistem koji će znanje staviti u fokus. Jer, bez znanja – nema ni budućnosti.
