Luka Brčko završetkom opsežne modernizacije dobila je veće transportne kapacitete i bolje uslove za povezivanje riječnog, željezničkog i cestovnog saobraćaja.
Svečano obilježavanje završetka radova upriličeno je danas u prisustvu predstavnika Evropske unije, Evropske banke za obnovu i razvoj, lokalnih vlasti i predstavnika JP „Luka Brčko“. Modernizacijom su unaprijeđeni operativni kapaciteti luke, čime se ona dodatno pozicionira kao važno logističko čvorište u regiji.
Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca istakao je da moderna luka znači bolje uslove za poslovanje, efikasniji transport robe, snažnije trgovinske veze i nove prilike za ekonomski rast i razvoj.
Soreca je podsjetio i na značaj deminiranja rijeke Save, kao preduslova za sigurnu i efikasnu plovidbu. Najavio je da je Evropska unija osigurala osam miliona eura za podršku razvoju riječnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini kroz projekat deminiranja desne obale rijeke Save.
Također je naglasio da je polovina od gotovo milijardu eura namijenjenih Bosni i Hercegovini iz Plana rasta rezervisana za infrastrukturne projekte kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan, uz poruku nadležnim vlastima da ne propuste priliku za ulaganja u ključnu infrastrukturu.
Pripremni radovi na modernizaciji Luke Brčko počeli su u junu 2021. godine, a završeni su u junu 2026. Ukupna vrijednost projekta premašila je 14,4 miliona eura. U finansiranju su učestvovali Evropska unija sa 3.080.800 eura bespovratnih sredstava putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan, EBRD sa povoljnim kreditom od 10 miliona eura, te lokalni izvori.
Direktorica Ureda EBRD-a u Bosni i Hercegovini Stela Melnić ocijenila je da završetak ovog projekta predstavlja važnu prekretnicu za Brčko distrikt i Bosnu i Hercegovinu.
„Modernizacijom jedine riječne luke u zemlji doprinosimo boljoj povezanosti, olakšavanju trgovine i stvaranju novih prilika za poslovnu zajednicu. Ova investicija pokazuje šta se može postići snažnim partnerstvima te će doprinijeti dugoročnoj konkurentnosti i ekonomskom razvoju zemlje“, izjavila je Melnić.
Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić istakao je da je Luka Brčko jedina međunarodna riječna luka u BiH i da je zbog toga važno da ima uslove koji odgovaraju savremenim potrebama privrede i transporta.
Prema njegovim riječima, ova investicija ne rješava sve izazove, ali predstavlja neophodan korak kako bi luka bila spremna za veći obim posla kada se stvore tržišni i infrastrukturni uslovi, posebno kroz deminiranje obale i produbljivanje plovnog puta.
Direktor JP „Luka Brčko“ Perica Josić naglasio je da je dalji razvoj luke direktno vezan za ključne infrastrukturne projekte u regiji, među kojima su koridor 5C, autoput Beograd–Sarajevo, elektrifikacija pruge i izgradnja novog mosta između Brčkog i Gunje.
Kao najvažniji preduslov za poslovanje luke izdvojio je čišćenje plovnog puta rijeke Save, uz ocjenu da je najavljeno deminiranje desne obale ključni korak prema realizaciji tog projekta.
U okviru modernizacije izgrađen je novi portalni kran vrijedan 2,7 miliona eura, nosivosti 16,0/27,5 tona, čime su kapaciteti pretovara povećani na 150 do 200 tona po satu. Uređena je i nova asfaltirana operativna površina od 4.500 kvadratnih metara sa sistemom za odvod oborinskih voda, a rekonstruisana je i željeznička infrastruktura koja luku povezuje sa stanicom Brčko Novo i okolnim industrijskim zonama.
Radovi su obuhvatili i rekonstrukciju interne kranske staze, kao i obnovu pristupne ceste duge 900 metara, koja povezuje luku sa Bijeljinskom cestom i omogućava bolji protok teretnih vozila prema javnoj cestovnoj mreži.
Projekat deminiranja desne obale rijeke Save obuhvatit će dionicu dugu 40 kilometara, koja prolazi kroz devet općina i gradova na sjeveru i sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Za taj projekat osigurano je osam miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije putem WBIF-a, uz kredit Svjetske banke od 30 miliona eura.
Planirano je da se ovim projektom stvore uslovi za šira unapređenja unutrašnjih plovnih puteva, vrijedna gotovo 100 miliona eura, kao i za smanjenje emisija CO₂ preusmjeravanjem dijela teretnog saobraćaja na vidove prevoza s nižim emisijama.
