U Bosni i Hercegovini otvorene su javne konsultacije o izmjenama propisa koji reguliše proizvodnju i prodaju meda, a novi pravilnik o medu trebao bi donijeti jasnija pravila deklarisanja, posebno kada je riječ o uvoznom medu i mješavinama iz više zemalja.
Agencija za sigurnost hrane BiH objavila je prednacrt Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o medu i drugim pčelinjim proizvodima, koji bi, prema obrazloženju, predstavljao usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, odnosno sa Direktivom Evropske unije 2024/1438.
Suština predloženih izmjena je u tome da se potrošačima omogući da tačno znaju odakle med dolazi, jer se na tržištu sve češće pojavljuju proizvodi kod kojih porijeklo nije jasno naznačeno, ili se skriva iza općih formulacija.
Šta se mijenja, porijeklo meda mora biti jasno naznačeno
Najznačajnija promjena odnosi se na obavezno navođenje države porijekla u kojoj je med sakupljen. Ako med dolazi iz jedne zemlje, deklaracija bi morala jasno pokazati tu zemlju.
Ako se radi o mješavini meda iz više država, pravilnik predviđa da se na etiketi moraju navesti sve države porijekla u kojima je med sakupljen, i to u glavnom vidnom polju, silaznim redoslijedom prema udjelu u masi, zajedno sa procentom koji svaka država predstavlja u toj mješavini.
U praksi bi to značilo da potrošač više ne bi kupovao teglu na kojoj piše samo “mješavina meda iz EU i zemalja izvan EU”, nego bi morao dobiti preciznu informaciju, na primjer: Srbija 60 posto, Ukrajina 30 posto, BiH 10 posto, ili neku drugu kombinaciju u skladu sa stvarnim sastavom.
Prednacrt navodi i da se dopušta odstupanje do 5 posto po udjelu, na osnovu dokumentacije koju mora imati subjekt u lancu proizvodnje i distribucije, kroz sistem sljedivosti.
Posebna pravila za mala pakovanja
Predložene izmjene predviđaju i izuzetak za pakovanja manja od 30 grama. U tim slučajevima, imena država porijekla mogu biti zamijenjena dvoslovnim oznakama država, prema ISO 3166 standardu, što je praksa koja postoji i u drugim evropskim državama.
Med za industrijsku upotrebu dobija dodatno upozorenje
Prednacrt predviđa da se med namijenjen industrijskoj upotrebi mora posebno označiti i da uz naziv proizvoda mora stajati uputa “samo za kuhanje i pečenje”.
Ovo je važan detalj jer se industrijski med često koristi kao sirovina u prehrambenoj industriji, gdje se dalje prerađuje, zagrijava ili koristi u proizvodnji drugih prehrambenih proizvoda, što ga čini drugačijim od meda koji se prodaje kao finalni proizvod za direktnu potrošnju.
Usklađivanje sa EU pravilima i rokovi primjene
Agencija za sigurnost hrane BiH navodi da se ovim izmjenama preuzimaju odredbe evropske Direktive 2024/1438, kojom EU mijenja više prehrambenih direktiva, uključujući i onu koja se odnosi na med.
U obrazloženju se navodi da u Evropskoj uniji primjena novih mjera počinje 14. juna 2026. godine, dok bi u Bosni i Hercegovini primjena izmjena bila obavezna šest mjeseci od dana stupanja pravilnika na snagu.
Ostaje otvorena dilema, šta je med, a šta proizvod na bazi meda
Iako se ovim izmjenama uvodi strožije deklarisanje porijekla, dio stručne javnosti već godinama upozorava da je na tržištu prisutan drugi problem, potrošači često ne mogu jasno razlikovati šta je pravi med, a šta proizvod koji samo sadrži med.
Na policama se mogu pronaći različiti “medni proizvodi”, namazi, sirupi i mješavine koje imaju sličan izgled, sličnu ambalažu i često marketinški nastup koji kupca navodi da vjeruje da kupuje med, iako se u pozadini može raditi o proizvodu u kojem med nije jedini sastojak.
U samom prednacrtu izmjena pravilnika nema odredbi koje bi uvodile obavezu da se na etiketi navede udio meda i udio drugih zaslađivača, što znači da se pitanje jasnog razgraničenja između “meda” i “proizvoda na bazi meda” i dalje prepoznaje kao tema koja će vjerovatno tražiti dodatno regulisanje ili strožiju kontrolu tržišta.
Da li je to već regulisano u BiH
Važeći propisi u Bosni i Hercegovini formalno razlikuju med kao proizvod od proizvoda koji sadrže med, jer naziv “med” može koristiti samo proizvod koji ispunjava definiciju meda propisanu pravilnikom.
Drugim riječima, ako je proizvodu dodan šećerni sirup ili drugi zaslađivači, on po pravilima ne bi smio biti označen kao “med”, nego bi morao biti deklarisan kao druga vrsta proizvoda.
Međutim, problem u praksi često nastaje zbog toga što deklaracije znaju biti marketinški oblikovane, pa naziv proizvoda ili vizuelni identitet ambalaže može sugerisati “med”, dok se tek u sitnom tekstu, u popisu sastojaka, može vidjeti da se radi o mješavini ili prerađevini.
Upravo zbog toga dio pčelara i udruženja već duže vrijeme traži strožije kontrole i jasnije označavanje proizvoda koji nisu čisti med, kako bi se spriječila obmana potrošača i zaštitila domaća proizvodnja.
Šta bi novi pravilnik mogao značiti za potrošače i pčelare
Predložene izmjene bi mogle povećati transparentnost tržišta, posebno kod uvoznog meda, jer će kupci jasnije znati iz kojih zemalja med dolazi i u kojem procentu.
Za domaće pčelare ovo bi moglo biti važno jer bi se, barem na deklaraciji, smanjila mogućnost da se uvozni med prodaje pod nejasnim porijeklom, što je do sada često bila praksa.
S druge strane, pitanje proizvoda koji nisu čisti med, ali se tako predstavljaju potrošačima, ostaje tema koja nije direktno riješena ovim izmjenama, i koja će vjerovatno ostati predmet rasprava i nakon završetka javnih konsultacija.
