Osumnjičen, uhapšen, priveden… To su riječi koje svakodnevno slušamo u medijima ili čitamo na portalima. Iako se često koriste, njihovo pravo značenje mnogima nije jasno. Na društvenim mrežama zato često vidimo brzoplete komentare i pogrešne zaključke:
„Ako su ga priveli, znači da je kriv!“
„Zašto ga odmah ne zatvore?“
„Samo mjesec pritvora za takvo djelo? Sramota!“
„Pustili ga? Onda nije kriv!“
Zakon je ipak nešto složeniji i ne donosi presude na osnovu komentara na društvenim mrežama. U nastavku pojašnjavamo šta ovi pojmovi stvarno znače i gdje nastaju najčešće zablude.
“Osumnjičen znači kriv.”
Pogrešno! Osumnjičeni je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. To nije isto što i osuđena osoba. Osnovana sumnja je tek početak postupka. Do pravosnažne presude, svako ima pravo na pretpostavku nevinosti.
“Priveden pa pušten? Znači oslobođen.”
Pogrešno! Privođenje znači da je osoba dovedena radi saslušanja, to ne znači da je zadržana. Može biti zadržana do 24 sata. Ako tužilaštvo ne traži pritvor ili sud ne prihvati prijedlog, osoba se pušta. Ali istraga se nastavlja.
“Pritvor znači da je neko već osuđen.”
Pogrešno! Pritvor je privremena mjera, ne kazna. Određuje se kad postoji opasnost od bijega, uticaja na svjedoke, ponavljanja djela ili uništavanja dokaza. Traje do 30 dana, ali se može produžavati. Odluku o pritvoru donosi sud, ne tužilac.
“Samo mjesec pritvora za teško djelo? Sramota!”
Pogrešno! Mjesec dana pritvora ne znači da je kazna samo mjesec. To je rok za istragu – prikupljanje dokaza, ispitivanje svjedoka i odlučivanje da li će biti podignuta optužnica. Suđenje dolazi kasnije.
“Pustili ga? Onda nije kriv.”
Nije nužno! Osoba može biti puštena jer nema razloga za pritvor. To ne znači da neće biti optužena. Mnogi osumnjičeni se brane sa slobode, to je njihovo pravo.
Lišavanje slobode, hapšenje i privođenje, sve je to isto!
Nije isto!
Lišavanje slobode znači da se osoba zadržava kratko, najčešće do 24h.
Hapšenje znači da policija hapsi uz nalog (ili odmah nakon djela)
Privođenje znači da se osoba dovodi radi saslušanja, ne mora biti uhapšena
Nijedna od ovih mjera ne znači automatski krivicu.
Nema smrtne kazne!
Kod najtežih krivičnih djela, javnost često traži najstrožije kazne, uključujući smrtnu. Ali: Smrtna kazna ne postoji u Bosni i Hercegovini! Ukinuta je i ustavno zabranjena. BiH je potpisnica međunarodnih konvencija koje je zabranjuju.
Kolika je najveća kazna?
U Federaciji BiH najviša moguća kazna je dugotrajni zatvor do 45 godina. Izriče se za najteža krivična djela: ubistva, ratne zločine, terorizam i slično. Ova kazna može biti izrečena i kao zbir više presuda za različita djela.
