Čim dani postanu topliji, u naš prostor ulaze stvorenja koja ne traže našu “dozvolu” kao pčele, ose i stršljeni. Zujanje iznad glave, sletanje na čašu s limunadom, nenajavljen posjetitelj u kuhinji sve to zna izazvati uznemirenost. Ponekad je riječ o pčeli, ponekad o osi, nekad i o stršljenu. U trenutku ne znamo ko je ko, a instinkt nas vodi u pogrešnom smjeru.
Kad zujanje prekine miran dan
Balkon, bašta, vikendica sve su to mjesta gdje tražimo mir i koji sve češće dijelimo s insektima. I dok neki pokušavaju da ih ignorišu, drugi odmah reaguju strahom. Većina nas napravi istu grešku: zamahne rukom, krene da se brani, pokušava ih otjerati. A upravo to ponašanje najčešće izazove ono čega se plašimo ubod.
Ovi insekti ne napadaju bez razloga. Njihove reakcije su odgovor na naš pokret, miris ili zvuk. Iako ih često trpamo u istu vreću, njihove uloge u prirodi, kao i njihovo ponašanje, itekako se razlikuju.
Imaju krila i pruge, ali svaka priča je drugačija
Pčela je blaga, dlakava, zaobljenog tijela, najčešće je vidimo na cvijetu. Ne zanima je vaš sendvič, ni sladoled, ni kompot i sok, samo pelud i nektar. Kad ubode, ostavi žaoku i ugine. Zato ne ubada bez jakog razloga.
Osa je vitka, sjajna i stalno u pokretu. Ose ne biraju, privlači ih sve što miriše, od sokova i roštilja, do parfema i kreme za sunčanje. Može ubosti više puta. U tome je razlika između pčele i ose: osa ne bira trenutak, često ubode iz frustracije.
Stršljen je njihov rođak iz veće lige. Ima ozbiljan glas, sporiji let i izgled koji sam po sebi izaziva respekt. Ali ne napada bez povoda. Najčešće do problema dolazi kada mu se priđe gnijezdu, tada postaje čuvar teritorije.
Greške koje napravimo u sekundi
Mahanje, pljeskanje, gaženje ili drugi refleksni potezi češće vode ka ubodu nego ka miru. Ako insekt sleti na vašu ruku, ostanite mirni. Disanje usporite, ruku držite stabilno. Velike su šanse da će otići sam. Panika mu samo daje razlog da vas shvati kao prijetnju.
Gnijezda se ne diraju. Ne sipajte deterdžente, ne prskajte sprejevima iz supermarketa, ne pokušavajte vatrom ili vodom. Svaki takav pokušaj završava loše. Posebno kada su u pitanju stršljeni, njihova gnijezda su teritorija koju brane svim sredstvima. Ako ste ih primijetili blizu kuće, pozovite stručnu službu.
Kako znati s kim imamo posla?
Pčela djeluje smireno, gotovo mekano. Njen let je nježan, bez naglih trzaja. Zadržava se na cvijeću, ostaje kratko i ide dalje. Ako je sletjela na vašu čašu, to je više slučajnost nego interes.
Osa ne miruje. Primijetićete je kako leti nisko iznad stola, mijenja pravac, vraća se više puta. Njena pojava uvijek je vezana za mirise hrane.
Stršljen je zvučan. Leti oprezno, ali s namjerom. Često kruži oko mjesta gdje postoji izvor vode, voća ili potencijalna opasnost za njegovo gnijezdo.
Šta privlači pčele, ose i stršljene, a šta ih tjera od nas?
Voće ostavljeno napolju, otvorena flaša soka, komad mesa na stolu, privlači ih sve. Ose imaju snažan njuh, a slatkiši su im signal da se približe. Isto važi za parfeme, lakove za kosu i cvjetne dezene na odjeći.
Zatvorene flaše, pokriveni tanjiri i umjerenost u mirisima mogu znatno smanjiti broj susreta. Ako znate da ste alergični, ne krećite na izlet bez tablete antihistaminika. Led, čista voda i hladne obloge uvijek su dobrodošli saputnici.
Ubod se ipak desio, šta sad?
Pčelina žaoka ostaje u koži. Izvadite je bez stiskanja, najbolje tupim dijelom kartice ili nokta. Mjesto uboda operite vodom i sapunom, stavite hladnu oblogu i odmorite. Ako se javi crvenilo, svrab ili lagani otok, to je očekivano.
Kod ose ili stršljena nema žaoke, ali ima bola. Otok može biti veći, a peckanje intenzivnije. Pomaže oblog, mirovanje i tableta protiv alergije ako je imate. Ako se pojave vrtoglavica, osip po cijelom tijelu, otežano disanje ili otok lica i jezika, odmah potražite medicinsku pomoć, jer u tom slučaju više ne možemo govoriti o lokalnoj reakcija već o vrlo ozbiljnim komplikacijama (u slučaju alergije i potencijalno smrtonosnim).
Zamke, sprejevi i obloge koje možete napraviti sami
Za one koji vole „uradi sam“ pristup, donosimo i nekoliko rješenja iz kuhinje.
Za sprej koji odbija ose, pomiješajte pola čaše vode sa pola čaše alkoholnog sirćeta, dodajte par kapi limunovog soka i, ako imate, malo eteričnog ulja lavande ili mente. Sipajte u bocu sa raspršivačem i poprskajte oko stola, vrata, prozora.
Za zamku od plastične flaše, odsijecite vrh i ubacite ga naopako nazad. Unutra stavite mješavinu vode, sirćeta i malo zrelog voća ili kašičicu džema. Ose će ući, ali izlaz neće pronaći. Ovu zamku stavite dalje od mjesta gdje boravite (recimo u baštama, vrtovima, na granu drveta i slično).
Ako dođe do uboda, pasta od sode bikarbone i malo vode može smiriti svrab i otok. Komadić sirovog krompira stavljen na mjesto uboda hladi i umiruje kožu. Čaj od kamilice, ohlađen i natopljen u gazu, također može biti odličan saveznik.
Insekti nam nisu neprijetelji i oni samo žele svoj mir
I pčele, i ose, i stršljeni imaju svoje mjesto u svijetu. Nisu zlonamjerni, samo rade ono što im priroda nalaže. Ako ih naučimo prepoznati, razumjeti i poštovati, manje će biti straha, a i manje uboda.
Možda će vas zanimati i ovo:
Proljeće je stiglo, a s njim i sezona krpelja: Kako se zaštititi i prepoznati opasnosti
Zova u narodnoj medicini i kuhinji: Kako napraviti domaći sirup
Zaprašivanje komaraca u TK: Skoro desetljeće bez mjera, ko je kriv?
