Pomjeranje sata ovog vikenda moglo bi dodatno pojačati osjećaj dezorijentisanosti kod osoba koje žive s demencijom, upozoravaju stručnjaci. Prelazak na ljetno računanje vremena kod oboljelih može izazvati tjeskobu, uznemirenost i dodatnu zbunjenost.
U noći sa subote na nedjelju, 29. marta, satovi će biti pomjereni sa 2 na 3 sata. Iako za većinu ljudi to znači samo jedan sat sna manje, za osobe sa kognitivnim oštećenjima takva promjena može biti mnogo teža za razumjeti i prihvatiti.
Stručnjaci upozoravaju da promjena vremena može pogoršati simptom poznat kao večernja konfuzija. Zbog poremećaja unutrašnjeg biološkog sata kod osoba s demencijom može doći do promjena u ponašanju, pojačane zbunjenosti i nemira.
Iz Alzheimer’s Society pojašnjavaju da pomjeranje sata, iako za većinu predstavlja manju neugodnost, kod osoba koje žive s demencijom može biti vrlo dezorijentišuće i ponekad izazvati tjeskobu i uznemirenost.
Kako dan počinje ranije, a završava kasnije, oboljelima može biti teško razlikovati jutarnje i večernje sate, što dodatno remeti njihov unutrašnji ritam. Zbog toga i osobe s demencijom i njihovi njegovatelji mogu teže dolaziti do potrebnog sna. Nedostatak sna zatim može dovesti do iscrpljenosti, lošijeg raspoloženja, smanjene sposobnosti jasnog razmišljanja, ali i do razdražljivosti i pojačanog nemira, prenosi Express.co.uk
Stručnjaci iz organizacije Dementia UK objavili su i savjete za lakše nošenje s večernjom konfuzijom tokom promjene sata.
Večernja konfuzija kod osoba s demencijom često izaziva snažan osjećaj da se nalaze na pogrešnom mjestu. Mogu govoriti da moraju ići kući iako su već kod kuće, ili da trebaju pokupiti djecu iz škole iako su ta djeca odavno odrasla. Među drugim simptomima mogu se javiti vikanje, raspravljanje, hodanje tamo-amo, kao i zbunjenost u vezi s tim ko su ljudi oko njih i šta se dešava.
Kada je riječ o tome kako pomoći osobi u takvom stanju, stručnjaci preporučuju odvlačenje pažnje promjenom prostora, ponudom pića ili laganog obroka, puštanjem muzike ili kraćom šetnjom. Važno je i pitati osobu šta je muči, pažljivo saslušati odgovor i pokušati, ako je moguće, ublažiti uzrok njene uznemirenosti. Savjetuje se i da se govori polako, smirenim tonom, uz kratke rečenice i jednostavne upute, kako bi se izbjegla dodatna zbunjenost. Kod nekih osoba može pomoći i bliski fizički kontakt, poput držanja za ruku ili mirnog sjedenja pored njih.
Za prevenciju večernje konfuzije preporučuje se uvođenje večernje rutine sa aktivnostima koje osoba voli, uz miran televizijski ili radijski sadržaj. Korisno je i održavati redovnu dnevnu rutinu, ograničiti unos kofeina i alkohola, smanjiti dnevno spavanje kako bi noćni san bio kvalitetniji, te zatvoriti zavjese i upaliti svjetla prije sumraka kako bi prelazak iz dana u noć bio lakši.
Stručnjaci također preporučuju da se prekriju prozori, ogledala i staklena vrata, jer odrazi mogu dodatno zbunjivati osobe s demencijom. Savjetuje se i izbjegavanje obilnih večernjih obroka jer oni mogu poremetiti san.
Ukoliko neko pokazuje znakove demencije, a još nema postavljenu dijagnozu, preporuka je da se obrati ljekaru opće prakse.
