Sigurno kupanje nije pitanje sreće ni iskustva, već razumijevanja mjesta u koje ulazimo i ponašanja koje vodu poštuje.
Svake godine, čim temperature pređu trideseti podiok, medije ispune izvještaji o nesrećama na kupalištima. Nažalost, mnoge od tih priča završe tragično. Iako se neka upozorenja ponavljaju iz sezone u sezonu, podsjećanja nikada nije previše. Kupanje, osim što je osvježenje, ujedno je i rizik koji postaje ozbiljan onog trenutka kada zaboravimo gdje smo i šta voda jeste.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći najčešći uzrok smrti povezan sa nenamjernim povredama u svijetu. Više od 236.000 ljudi svake godine izgubi život u vodi. Najrizičnija kupališta su rijeke i jezera, posebno ona neuređena i divlja, dok su u zemljama sa razvijenom turističkom infrastrukturom problem najčešće, alkohol i podcjenjivanje opasnosti.
Kad bazen zavara: zašto ni označena dubina nije garancija sigurnosti

Sigurno kupanje u bazenima podrazumijeva poštivanje osnovnih pravila koja često olako shvatamo, od zabrane skakanja do stalnog nadzora djece.
Na bazenima je sve pod kontrolom, barem tako izgleda. Čista voda, spasioci, oznake dubine. Ali prividna sigurnost može zavesti. Oznake nisu dekoracija, one govore koliko daleko možete bez rizika. Skakanje u plitko, bez obzira na samopouzdanje, najčešće završava povredama kičme i glave.
Tuširanje prije ulaska nije samo stvar bontona, nego i higijene za sve. Djeca, čak i ona koja znaju plivati, ne smiju biti bez nadzora. U gužvi je dovoljan jedan trenutak da dijete nestane iz vida. Spasilac je tu da reaguje, ali odgovornost počinje kod roditelja.
Rijeka zna biti brža nego što izgleda, a jezero dublje nego što mislimo

Rijeke i jezera izgledaju mirno i opasnosti koje sa sobom nose nije uvijek vidljiva. U rijekama struje često teku ispod površine, bez da ih primijetite. Jezera su često nepredvidiva, dno je muljevito, temperature niže nego što očekujete, a prelazak iz plićaka u dubinu može biti nagao.
Na neuređenim kupalištima nema znakova, nema kontrole kvaliteta vode, nema spasilaca. Ako ne poznajete teren, ne ulazite prvi. Kupajte se gdje se kupaju i drugi, izbjegavajte samotne i neprovjerene lokacije.
More je prostrano (i nepredvidivo): valovi, struje i nevidljive prijetnje

More je poseban izazov. Talasi, struje, promjene plime i oseke, sve to čini more nepredvidivim. Ispod površine, ono se stalno mijenja. Ako postoji zastavica na plaži, pratite je. Crvena nije ukras, ona znači da se ne ulazi u vodu.
Valovi koji na prvi pogled izgledaju bezopasno znaju udariti s boka, iznenada vas zagrcnuti ili vam „izmaknuti“ tlo pod nogama, pogotovo ako je dno neravno ili ako ste već umorni. Osim toga, kontakt s meduzama, morskim ježevima i drugim životinjama može izazvati jaku bol, otok ili čak alergijsku reakciju, pa se preporučuje nošenje papuča za vodu ili specijalizovane obuće za kupanje, posebno u stjenovitim i slabije uređenim zonama.
Dušeci, šlaufi i drugi oblici luftića, iako ekstremno popularni, nisu za more. Vjetar i struje ih lako odnesu, a osoba u njima često ne primijeti koliko je udaljila. Osim toga, najčešće opektoine od sunca, skoro uvijek upravo „zaradimo“ na dušecima. Djeca na dušecima brzo nestanu iz vidnog polja, a povratak nije uvijek moguć.
Djeca i sigurnost: rekviziti nisu zamjena za prisustvo

Plastični šlaufi, rukavići, daske za plivanje… sve su to korisni rekviziti, ali ne zamjenjuju prisutnost odrasle osobe. Dovoljan je trenutak da rukavić sklizne, da se šlauf prevrne ili da dijete propadne između dušeka i vode.
Dušeci na moru posebno su rizični, djeca ih vole, ali ih vjetar lako odnese. Najsigurnija pomoć za djecu su plivački pojasevi koji se vezuju oko tijela i ne mogu skliznuti. I nikada, ali nikada, djeca ne smiju ostati sama u vodi, pa ni u plićaku.
Možda će vas zanimati i ovo:
Izleti u prirodi sa malom djecom: Praktični vodič za miran i sretan dan
Istine i zablude: da li stvarno ne smijemo plivati poslije jela?
„Ne ulazi u vodu poslije jela!“ klasik je koji smo svi čuli. Istina je da pun stomak usporava tijelo i može izazvati nelagodu, ali blago kupanje nakon laganog obroka nije opasno. Opasniji su nagli napori, trčanje i hladna voda.
„Pokvasi laktove i koljena prije ulaska.“ Zvuči korisno, ali ne štiti od temperaturnog šoka. Šok dolazi iznutra, ne sa površine kože. Najsigurniji je postepeni ulazak, s pauzama i osluškivanjem vlastitog tijela.
„Ako znaš plivati, nema opasnosti.“ Ovo je možda i najopasnija zabluda. Iskusni plivači često podcijene umor, udaljenost, promjene vremena. Voda ne pravi razliku između početnika i sigurnih, samo čeka trenutak slabosti ili neopreznosti.
Alkohol i voda ne idu zajedno – ni u plićaku
Alkohol usporava reflekse, narušava procjenu dubine i udaljenosti, povećava osjećaj samopouzdanja baš kad ne bi trebalo. U kombinaciji s visokim temperaturama i dehidracijom, čak i mala količina alkohola može biti presudna. WHO procjenjuje da je više od polovine utapanja odraslih povezano sa konzumacijom alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.
Ni vode koju poznajemo ne smijemo podcijeniti
U Bosni i Hercegovini imamo sve: bazene, rijeke, jezera i more na dohvat ruke. Panonska jezera u Tuzli, Modrac, Drina, Una, Neretva, Boračko i Prokoško jezero… ali i Jadransko more koje nam je blizu. Upravo zato što su nam poznati, često ih shvatimo olako. A svako ljeto nas podsjeti da priroda ne zaboravlja greške.
Šta učiniti ako posumnjate da se neko utapa
Utapanje najčešće ne izgleda dramatično: osoba ne viče, ne maše rukama, već često tiho nestane ispod površine. Ako primijetite da se neko bori da ostane na površini, izgleda zbunjeno, zgrčeno pliva ili ne reaguje na dozivanje, odmah alarmirajte spasioca ako postoji, ili pozovite pomoć. U vodi ne skačite za osobom ako niste uvježbani za spasavanje, osoba u panici može vas povući i ugroziti. Umjesto toga, bacite plovni predmet, dasku, konopac ili produženi predmet kojim možete pomoći sa sigurne udaljenosti. Svaka sekunda je važna, ali spašavanje uvijek počinje sigurnošću onog ko pomaže.
Prije nego stavite peškir – stavite sigurnost na prvo mjesto

Jeste li ikada ispravo planirali dan na plaži ili kraj vode? Dobra zabava počinje sa dobrim planom. Ponijeti šešir, vodu, rezervnu odjeću, laganu hranu. Provjeriti prognozu. Znati gdje su prve pomoć i najbliži izlaz iz vode. Kupanje u paru, dogovoreno mjesto za okupljanje, napunjen telefon, sve ovo doprinosi sigurnosti vas i vašeg okruženja, a sa sigurnošću dolazi i uživanje.
Možda će vas zanimati i ovo:
Kreme za sunčanje: Kako nas štite, šta znači SPF i kako ih pravilno koristiti
Najveća opasnost je kad pomislimo da je sve pod kontrolom
Većina nesreća se ne dešava zato što ljudi nisu znali da voda može biti opasna, već zato što su zaboravili da jeste. Ljeto nas opusti, muzika i društvo učine da zaboravimo granice. A voda to nikada ne zaboravi.
Najbolji kupači nisu najbrži, već oni koji znaju kad stati, popiti vode, odmoriti se, sjesti u hlad. Najbolji kupači su upravo oni koji znaju kako izgleda sigurno kupanje. Voda je tu za uživanje, ali pod uslovom da je poštujemo.
Možda će vas zanimati i ovo:
Miris borova i smaragdna voda: Ljeto i Boračko jezero
Crna Gora i ove godine popularna destinacija za ljetovanje, evo koje su cijene