Sparina i vrućina nisu isto, iako ih često osjećamo istovremeno, jedno nas iscrpljuje više.
Kad meteorolozi najave 30 stepeni, a vaš mobitel kaže “osjećaj kao 37”, nije greška. To je omara, sparina, ona teška ljetna tegoba koju nije lako objasniti brojevima. Iako na papiru može djelovati podnošljivo, tijelo često priča drugu priču. Pa kako to da se pod istim stepenima osjećamo drugačije na obali i u centru grada?
Nije svaka vrućina ista
Postoji razlika između suhe i vlažne toplote. Na moru ili u pustinji često vlada „suha vrućina“ zrak je topao, ali s niskom vlagom, što omogućava tijelu da se bolje rashladi znojenjem. U gradovima, naročito onim punim betona i bez dovoljno zelenila, vrućina dolazi u paketu s visokom vlagom. Znoj tada ostaje na koži, ne isparava, i tijelo ne uspijeva da se rashladi prirodno. Upravo ta kombinacija vrućine i visoke vlažnosti stvara famoznu sparinu.
Zašto lakše podnosimo 40 na moru nego 33 u gradu
Ljeti, turisti na Jadranu nerijetko kažu da im ni 40 stepeni nije teško, sve dok ima malo vjetra i hlada. S druge strane, 33 stepena u gradskom jezgru Tuzle, Sarajeva ili Banjaluke znaju biti iscrpljujući do nesvjestice. More ima ogroman utjecaj; ne samo zbog svježeg zraka i povremenog povjetarca, već i zbog mogućnosti da se osvježimo kad god poželimo. Na moru je i noću lakše disati, dok se u gradovima zrak “lomi” do ponoći, zadržavajući toplotu u asfaltu, fasadama i zgradama.
Naši čitatelji rado čitaju i ova tri teksta:
Neradna nedjelja: Federacija BiH kreće ka zakonskoj regulaciji rada nedjeljom
Borci traže borački dodatak za sve: Ako ne bude pomaka, slijede novi pritisci
Sprema se nevrijeme? Signali koje lako možemo prepoznati i reagovati na vrijeme
Kako vlaga mijenja naše tijelo
Vlažnost zraka se mjeri u procentima, a sve iznad 60% u kombinaciji s visokom temperaturom može stvoriti ozbiljne zdravstvene rizike. Kada je zrak zasićen vlagom, znoj teško isparava i tijelo se pregrijava. Dolazi do opće iscrpljenosti, pada pritiska, ubrzanog rada srca, pa čak i do toplotnog udara. Osobe koje već imaju hronične zdravstvene probleme često se prve žale na ovakve simptome, jer njihovo tijelo ne može tako lako podnijeti dodatno opterećenje. Trudnice takođe osjete jači pritisak u nogama, glavobolje i vrtoglavice. Djeca, zbog manjeg volumena tijela i osjetljive regulacije temperature, vrlo brzo izgube tečnost i počnu pokazivati znakove iscrpljenosti. A radnici koji provode dan na suncu, primjera radi, od građevinara do poštara, posebno su izloženi rizicima.
Opasnije od same vrućine
Iako broj na termometru privuče pažnju, vlažnost je ta koja pravi razliku. Zbog toga mobilne aplikacije danas prikazuju tzv. “feels like” temperaturu. Taj podatak uzima u obzir ne samo temperaturu i vlagu, već i vjetar i UV indeks. Ako piše da se osjeća kao 40, vjerujte svom tijelu više nego brojevima. U takvim danima, opasnost od dehidracije, iscrpljenosti i čak srčanih problema se višestruko povećava.
Kad zrak postane gust kao voda
Sparina nije samo fizička neugoda, ona ima i svoj specifičan miris i težinu. U mnogim gradovima u ovim danima, ulica zna da zamiriše na vlagu, na mokri beton, na otpadnu kanalizaciju koja isparava. Ljudi često kažu da “grad smrdi”, ali to je zapravo miris stajaće vode u zraku. Zrak djeluje kao da je pun kapljica, kao da se u njemu može plivati, i svaki uzdah traži napor.
Ssjećaj težine u plućima često dolazi neočekivano. Ujutro, dok je temperatura još podnošljiva, sparina se već osjeća. Zrak je ljepljiv, gust i nepokretan. Nema vjetra da ga pomakne, i svaka šetnja izgleda kao hod kroz nevidljivu paru.
Zato je korisno znati kako čitati prognozu. Ne gledajte samo broj stepeni, obratite pažnju na relativnu vlažnost zraka i „osjećaj kao“ temperaturu. Ako prognoza kaže 32, a osjet kao 39, to znači da će tijelo doživjeti značajno veće naprezanje nego što termometar sugerira. Visoka vlažnost i slab vjetar znače da sparina neće popustiti ni u večernjim satima, pa je dobro ranije pripremiti prostor, obroke i planirati aktivnosti tako da izbjegnete najteži dio dana.
Može li se sparina ublažiti?
Sparina, za razliku od klasične vrućine, teško se savladava klasičnim metodama. Klima uređaj može pomoći, ali ako je podešen prenisko, može napraviti više štete nego koristi. Tijelo koje se znoji i uđe u prostor sa 18 stepeni doživi šok, pa ne čudi pojava ljetnih upala mišića, ukočenja vrata i glavobolja. Mnogo bolji efekat ima postavljanje klime na temperaturu bližu prirodnoj, oko 25 stepeni, što omogućava tijelu da se postepeno rashladi.
U prostorijama gdje nema klime, korisno je imati otvorene prozore ujutro i navečer, kada je zrak svježiji. Tokom dana, roletne ili zavjese mogu pomoći da se prostor ne pregrijava. Vlagu je moguće kontrolisati i pomoću improviziranih sredstava, poput posuda sa solju ili rižom koje skupljaju vlagu iz zraka.
Kada je riječ o odjeći, sparina traži pametne izbore. Sintetika stvara osjećaj gušenja na koži, dok prirodni materijali poput lana i pamuka pomažu koži da diše. Hladan tuš može donijeti olakšanje, ali je važno da voda ne bude ledena, mlaka temperatura će opustiti tijelo i pomoći mu da se prirodno oslobodi viška toplote.
Grad kao toplotna zamka
Gradovi, naročito oni s mnogo betona, stakla i bez drveća, stvaraju mikroklimu koja zadržava toplotu. Asfalt danima upija sunce, a zgrade vraćaju toplotu poput radijatora. U takvom okruženju, čak i noću temperatura ne pada dovoljno da bi tijelo dobilo priliku da se oporavi. Ljudi tada ustaju umorni, nenaspavani i razdražljivi, što dodatno pogoršava osjećaj sparine tokom dana.
U manjim sredinama, u kućama s dvorištem, mnogo je lakše stvoriti uslove za predah. Grad to ne nudi, osim možda pokoje klupe u parku ispod starog drveća sa velikim krošnjama.
Kome sparina najviše smeta?
Nisu svi jednako osjetljivi. Stariji ljudi često nemaju dovoljno razvijen osjećaj žeđi, pa se dehidracija dogodi prije nego što to primijete. Kod trudnica, dodatni volumen krvi i hormonalne promjene uzrokuju pojačano znojenje, što može dovesti do vrtoglavice i umora. Djeca, naročito manja, ne znaju sama reći kada im je previše vruće i oslanjaju se na odrasle da primijete simptome. Oni koji rade na terenu, voze, hodaju ili stoje satima na suncu često su bez dovoljno hlada, a fizički napor dodatno povećava rizik od toplotnog udara.
Ima li izlaza?
Tijelo se donekle može prilagoditi visokim temperaturama, ali to ne znači da mu ne treba pomoći. Umjesto da prkosimo vremenu, bolje je poslušati vlastite granice. Lagan ritam, dosta vode, što manje stresa i izlaganja suncu između 11 i 17 sati, to je mnogo bolji plan nego bilo kakvo herojstvo na +35.
Možda će vas zanimati i ovo:
Poznato koja imena su roditelji u BiH najčešće davali djevojčicama i dječacima u prošloj godini
Ovo može biti znak da vam je telefon hakovan: Obratite pažnju na jedan detalj
