Tema „Promjena narativa o samoubistvu“ obilježava Svjetski dan prevencije samoubistva (WSPD) u periodu 2024-2026. godine i usmjerena je na prelazak iz kulture šutnje i stigmatizacije u društvo koje njeguje otvoren razgovor, razumijevanje i podršku.
Cilj je podizanje svijesti o važnosti promjene načina na koji se govori i razmišlja o samoubistvu, ali i transformacija pristupa ovom osjetljivom i složenom pitanju. Riječ je o globalnom izazovu koji pogađa pojedince, porodice i cijele zajednice, ostavljajući duboke posljedice.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine više od 700.000 ljudi širom svijeta izgubi život zbog samoubistva, a gotovo 77 posto slučajeva dešava se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Još veći broj osoba pokušava samoubistvo ili prolazi kroz ozbiljne suicidalne misli.
Svjetska kampanja povodom ovog dana poziva građane da se uključe u aktivnosti poput vožnje bicikla, šetnje ili trčanja, kako bi se simbolično proširila globalna mreža podrške i zajedništva.
Ako ste u krizi
Osobe koje se bore sa suicidalnim mislima nisu same i važno je da potraže podršku. Razgovor sa bliskom osobom može donijeti olakšanje, a pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje nudi dugoročnu sigurnost i plan podrške.
Kreiranje sigurnosnog plana, koji jasno definiše kome se obratiti u kriznim trenucima, može biti od presudne važnosti. Ako se jave snažni nagoni ili misli o samoubistvu, potrebno je odmah kontaktirati hitnu pomoć.
Podrška pojedincima
Otvoren razgovor s osobom za koju sumnjate da je suicidalan može spasiti život. Strah od pitanja „Da li imaš suicidalne misli?“ treba prevazići, jer istraživanja pokazuju da iskren i direktan razgovor ne povećava rizik, već smanjuje osjećaj usamljenosti i tjeskobe. Važno je pokazati empatiju, potvrditi osjećaje druge osobe i ohrabriti je da potraži stručnu pomoć.
Iskustva onih koji su preživjeli pokušaje samoubistva ili izgubili voljene naglašavaju koliko je značajno imati nekoga ko sluša i pruža podršku. Dijeljenje lične priče na siguran način može ohrabriti druge i pokazati im da nisu sami.
Edukacija o mentalnom zdravlju, radionice i programi podizanja svijesti važni su alati za razumijevanje i pružanje podrške ljudima koji prolaze kroz krize.
Uloga zajednice
Zajednice mogu imati ključnu ulogu kroz organizaciju događaja posvećenih mentalnom zdravlju, kao što su radionice, seminari, šetnje ili memorijalne aktivnosti. Dostupnost resursa, poput pamfleta, postera ili online sadržaja o kriznim linijama i uslugama mentalnog zdravlja, također doprinosi podizanju svijesti i dostupnosti pomoći.
Stvaranje sigurnih prostora za razgovor, bilo online ili uživo, omogućava pojedincima da podijele svoja iskustva bez straha od stigme i dobiju potrebnu podršku.
Odgovornost organizacija i institucija
Na nivou organizacija, važno je osigurati edukaciju zaposlenih kako bi prepoznali znakove krize i znali kako reagovati. Poslodavci mogu razvijati politike koje podržavaju mentalno zdravlje, poput fleksibilnog radnog vremena, dana posvećenih mentalnom zdravlju ili programa pomoći zaposlenima.
Preduzeća se mogu uključiti i kroz društvenu odgovornost – finansiranjem organizacija koje se bave mentalnim zdravljem ili uključivanjem zaposlenih u volonterske akcije.
Na nivou države, potrebna je izgradnja i primjena nacionalnih strategija prevencije samoubistava, ulaganje u istraživanja, programe podrške i jačanje sistema primarne zdravstvene zaštite. Javne kampanje, kojima se smanjuje stigma i potiče traženje pomoći, ostaju jedan od najvažnijih segmenata dugoročne prevencije.
