Lipa u junu postaje simbol Tuzle. U našem gradu ali i širom regiona, lipa je prirodni eliksir za dušu i tijelo i prirodni je čistač zraka.
U junu, kad grad prodiše dublje, Tuzla dobije miris koji se ne može zamijeniti. Cvjeta lipa. Njen miris, blag i postojan, ostaje u kosi, na koži, u odjeći, ali najviše u sjećanjima. Nije to miris parfema niti cvijeća iz prodavnice, već nešto nježno, prirodno, pomalo medeno i vlažno, kao da je sunce otopilo kap meda u zraku.
Bijela i crna lipa – razlike koje vrijedi znati
Lipa nije jedno drvo, već čitava porodica stabala s bogatom pričom. Kod nas su najzastupljenije bijela (Tilia tomentosa) i crna lipa (Tilia cordata). Bijela lipa je viša, dostiže i do 30 metara visine, a listovi sa donje strane imaju srebrnast sjaj. Zbog toga se naziva i srebrnasta lipa. Njena izdržljivost u uslovima gradske prašine, dima i smoga čini je idealnim izborom za drvoredne sadnje. Jedno odraslo stablo može apsorbirati velike količine štetnih čestica iz zraka i time poboljšati kvalitetu života u urbanim sredinama.
Crna lipa je niža, s tamnijim i sjajnijim listovima. Njeni cvjetovi su sitniji, ali snažnijeg i dubljeg mirisa, bogati eteričnim uljima. Upravo zbog toga se u narodnoj medicini crna lipa češće koristi za pripremu ljekovitih pripravaka. Njena aroma je dublja, zemljanija, i mnogima draža kad se pravi čaj.
Kad se sadi lipa i zašto je važno gdje raste
Lipe se sade najčešće u rano proljeće ili kasnu jesen. Bitno je da tlo ima dovoljno vlage, da korijen ima vremena da se primi prije ljetnih vrućina. Zbog svoje otpornosti na gradsko zagađanje, sušu, pa i slabiju kvalitetu zemljišta, lipa je čest izbor za gradske ulice, parkove i školska dvorišta. Ne traži ali daje mnogo: mir, hlad i čist zrak.
Naši čitatelji preporučuju i ovaj tekst:
Magnolija: Proljetna kraljica Tuzle i inspiracija za dom pun nježnosti
Miris lipe – tišina koja se udiše
Miris lipe nije prodoran, ne dominira, već se lagano ušunja u nozdrve. Ima u sebi nešto od meda, nešto od prašine ljetne kiše, nešto od vjetra što donosi spokoj. U Tuzli, gdje glavni gradski drvored, nekadašnju Oktorbarsku današnju Aleju Alije Izetbegovića, čini upravo lipa, teško je ostati ravnodušan kad procvjeta. Ljudi hodaju sporije, pogledi su topliji. Taj miris ne tjera na akciju, nego na zastajanje. Na prisjećanje.
Alergije i osjetljivost na lipin cvijet
Iako je lipa uglavnom blaga i pogodna za većinu ljudi, kod osjetljivijih osoba može izazvati blaže alergijske reakcije. Alergije su češće u zatvorenim prostorijama u kojima se čaj od lipe suši ili koristi u većim količinama. U prirodi, ispod stabla u cvatu, rijetko izaziva smetnje. U poređenju s ambrozijom, brezinim ili polenom trave, lipa je slab, zanemariv alergen.
Proljeće i alergije: Kako prepoznati šta vas zapravo muči?
Zdravstvene koristi koje se ne zaboravljaju
Lipa smiruje. Uvijek je bila simbol tišine i zdravlja. Čaj od lipinog cvijeta koristi se za snižavanje temperature, olakšavanje disanja, smanjenje kašlja. Pomaže kod nesanice, napetosti, ubrzanog rada srca. Podstiče znojenje, čisti organizam i jača imunitet. U narodnoj medicini, koristila se i za obloge kod upaljenih očiju, kupke za bolna stopala, pa čak i kao losion za lice kod umorne kože.
Recept za čaj od lipe
Uzmite jednu čajnu kašiku osušenog cvijeta lipe, prelijte sa 2 dl prokuhane vode, poklopite i ostavite da stoji 7 minuta. Procijedite i čaj pijte dok je još topal. Po želji se može dodati med. Čaj je idealan navečer, pred spavanje, ili ujutro kad je pred vama „gust“ dan i treba vam „meko“ lagano buđenje.
Znate li stare običaje i vjerovanja u vezi sa lipom?
Na Balkanu, lipa je bila mjesto okupljanja, zaklona i pomirenja. U nekim dijelovima Bosne sadila se ispred kuće kao prirodna zaštita od groma, jer se vjerovalo da božanska sila ne udara u lipu. U Vojvodini su pod lipom održavane seljačke skupštine, a u Slavoniji su se pod najstarijim lipama donosile odluke koje su imale težinu zakona. Cvijet lipe se brao s posebnim poštovanjem, ujutro, kad rosa još nije sišla s listova. Vjerovalo se da tad lipa “daje najviše”.
Zova u narodnoj medicini i kuhinji: Kako napraviti domaći sirup
Lipa u starim vjerovanjima slavenskih, germanskih i keltskih naroda
Kod starih Slavena, lipa je bila sveto drvo posvećeno boginjama ljubavi i plodnosti, poput Lade i Mokoš. Žene su pod lipom molile za zaštitu doma, plodnost zemlje i zdravlje djece. Grane lipa su se zakopavale ispod temelja nove kuće, vjerovalo se da štite od zla. U narodima germanskog svijeta lipa je bila povezana s boginjom Frigg, zaštitnicom doma i porodične harmonije. Njemačka sela su imala tzv. „sudske lipe“ mjesta gdje su se održavala suđenja, jer se vjerovalo da pod lipom niko ne može lagati.
Kelti su lipu smatrali drvetom srca i balansa. Koristili su cvijet i koru u ljekovitim i duhovnim obredima. Tinkture pravljene od lipe služile su za smirivanje duha, čišćenje tijela i jačanje intuicije. Vjerovalo se da miris lipe otvara srce onome ko ga udiše.
Tuzlanska Aleja
Drvored lipa u srcu Tuzle je svjedok generacija, šetnji, pogleda, riječi koje su ostale da vise među granama. Ljeti „tušira“ prolaznike mirisom, „grli“ hladovinom, zimi podsjeća da su se nekada pod njegovim granama susretali ljudi bez žurbe, bez ekrana, samo s pogledima. I danas, kad prođete „Oktobarskom“, ako udahnete dublje, osjetiti ćete grad kako diše kroz lipe i živi.
Raduje i činjenica da se stara oštećena stabla uklanjanju, a da se Aleja „podmlađuje“ novim stablima lipe čemu svjedočimo u dijelu ulice koje izlazi prema kružnom toku, što se vidi i na fotografiji. Na sreću Tuzlanki i Tuzlaka, nove generacije stasavati će u njihovom hladu, započinjati će neke nove ljubavi ili cjeloživotna prijateljstva, a lipe će u svojim listovima i cvjetovima, punim krošnjama i dalje šaputati priče koje drugi zvukovi ne mogu nadglasati.
Top tri najčitanije vijesti na portalu RTV Slon jutros:
Svijet/ Izrael udara, Netanyahu nestaje: Tajni let iznad Mediterana podigao sumnje
Socijalna davanja/ Kolika je visina novčane naknade za nezaposlene u Federaciji BiH?
Socijalna davanja/ Počela isplata dječijeg dodatka u FBiH
